U godinama kada su Wikipedija, CreativeCommons, MIT Open Coursware, pa i i Multimedijalni institut mogle slaviti 20. godina svog rada, umjesto fizičkih proslava i/ili bar osjećaja uspjeha zbog dugovječnosti, pandemijska atmosfera iscrpljenosti oko stalne neizvjesnosti i nemogućnosti planiranja uzela je svoj danak… ali dala je i priliku za (anksioznu) samo-refleksiju o održivosti postojećih modela rada i djelovanja, pa možda i onog iz prošlih desetljeća. Sada je (bolja?) prilika osmisliti ovo desetljeće i uspostaviti nove informirane i održivije prakse, po drugim principima i kriterijima a koji su možda djeljeni i zajednički.
Kontekst:[#fusnota-3 [1]]
Izostanak ambicioznih konferencija i sastanaka po svijetu za Wikimedija fundaciju (WMF) koja se bavi podrškom Wikipedija i tzv. sestrinskih joj Wikimedija projekata (medijskog, tehničkog, organizacijskog, financijskog i pravnog rada) značio je ogroman zaokret, jer globalno djelovanje koje je podrazumijevalo redovite fizičke susrete u super kompleksnom sustavu entiteta i odnosa postaje isključivo virtualno, a tek odnedavno hibridno. Za WMF sa njenim povijesnim fokusom na publiciranje (sukcesivno i participativno) pisanih otvorenih enciklopedijskih sadržaja na oko 300 jezika, te nešto manje na prikupljanje slobodno licenciranih fotografija i podataka, to je praktično značilo da se nove kompetencije oko online rada u realnom vremenu moraju brzo usvojiti (u eksploziji produkcije podcasta i streamanja) skoro preko noći. Indirektno su višejezični i jezično neutralni projekti (kao Wikidata.org) dobili puno više pažnje, a prije fizički teže dostupne lokacije tj. participanti koji su bili manje viđeni postaju skoro jednaki, uključeni i vidljivi.
U tu posljednju grupu spada i hrvatski kontekst koji djeluje kroz fragmentiranu i anonimnu ‘zajednicu’ wikimedeijalaca bez lokalne organizacije i profesionalaca u tom polju (za primjer Vikimedija Srbije ili čak korisnici Republike Srpske su organizirani i profesionalizirani više od desetljeća), ali i koordinacije, najviše spletom lokalnih okolnosti, ali i izostankom WMF proaktivne podrške. Iako je u regiji upravo Multimedijalni institut bio recimo jedan od pionirskih promotora i lokalizatora CreativeCommons rada, sa strane Wikimedija izostao je ekvivalentni entitet… S druge strane razgovori oko (online) participacije, (pa i komunalnih arhiva i samo-dokumentiranja) postaju sve više mainstream u institucionalnim raspravama u kulturi i medijima, a teme manjinskih ili minoriziranih sadržaja i sudionika posljednjih godina postaju češće teme velikih online platformi (gdje je Wikipedija jedina otvorena i ne-korporativna) i kod EU regulatora.[#fusnota-2 [2]]
Povijesno gledano brzi razvoj weba koncem 90tih je bio omogućen upravo njegovim slobodnim i otvorenim standardima, nasljeđenim principima decentraliziranog Internet rada iz 80tih i jeftinijim resursima 90tih (prvenstveno slobodnim softwareom, meko reguliranim sadržajima i smanjenim cjenama hardwarea). Prvotni balans uspostavljen sa akademskim, korporativnim i civilnim korisnicima bitno je pomaknut u premoći korporativnog weba, a pojavom velikih platformi oko korporativnih socijalnih mreža i servisa je vrlo usmjeren i ograničen, te je preoblikovao ne samo web, već i navike njegovih, u početku webom međusobno osnaženih korisnika, u sada bitno tangencijalno usmjerene potrošačke segmente.
Multimedijalni institut:
U ovim izmjenjenim okolnostima i uloga i pozicija Multimedijalnog instituta i njegovih članova se ovdje jednako bitno mjenjala, možda i manje predvidljivo od općih trendova na webu i u kulturnom polju.
Pionirski rad na promociji Wiki platformi *(prije planetarnog uspjeha Wikipedia.org projekta) i razvoja svoje za lokalne potrebe (projekt TamTam), te zagovaračkog rada u polju otvorenog sadržaja, kroz promocije i lokalizacija Creative Commons rada u Hrvatskoj obilježili su prvih nekoliko godina rada i učinili toj generaciji umjetnika i kulturnih radnika koji djeluju oko suvremenih praksi bar u Zagrebu nezamjenjivim.
MaMa kao novo i središnje mjesto nezavisne i medijske kulture tog trenutka (a koje je opsluživalo i šire potrebe), bilo je sjecište i mjesto razmjene informacija kako lokalnih, tako i internacionalnih entuzijasta i profesionalaca. Istovremeno su autori koji su objavljivali svoje radove pod slobodnim CC licencama imali platformu i za regionalnu pa čak i međunarodnu vidljivost. Lokalna civilna scena i pojedinci su imali priliku (i nemali dio je to aktivno radio) koristiti wiki hosting koristeći TamTam software koji je od 2002. razvijan u mi2lab-u, a koji je netom pokrenut za potrebe fokusirane medijske produkcije i edukacije, uključujući (semantički) web i EGOBOO.bits DJ i VJ radionice.
U MaMa klubu se organiziraju povremena gostovanja ključnih protagonista otvorene kulture i tehnologije (u suradnji s CARNetom i akademskim istraživačima) poput osnivača Wikipedije (Jimmy Wales), Creative Commons (Lawrence Lessig) i Free Software Foundation (Richard Stallman), ali i češće su dolazili zagovarači i praktičari pokreta Aaron Swartz, Eben Moglen, Benjamin Mako Hill i mnogi drugi. Mi2 paralelno organizira i veći godišnji festivali Sloboda Stvaralaštvu 2005-2007., te 2007. veliki međunarodni skup iSummit u Dubrovniku u suradnji sa Art Radionicom Lazaretti.[#fusnota-3 [3]]
Propagiranjem i okrupnjivanjem komercijalnih internet platformi, te prvenstveno uspjesima YouTubea, Facebooka i Twittera koncem 2000tih, a kasnije i Instagrama te TikToka internet fokusiran otvorenim standardima i sadržajima postaje marginaliziran među širokom populacijom i najmlađim korisnicima. Istovremeno rasjep između zapadnog gotovo isključivo legalističkog institucionalnog pristupa i onog manje formalnog na periferijama se produbljuje.Poučeni populističkim i liberalnim odlukama Wikimedije oko organiziranja kroz jezike i nacionalne filijale (što je u Hrvatskoj eskaliralo osnaživanjem desničarskog nacionalnog diskursa),[#fusnota-1 [4]] Mi2 se distancira od ovog pristupa i usmjerava još više prema aktivističkom, umjetničkom i grass-root kulturnom pa čak piratskom pristupu digitalizaciji i web arhiviranju (digitalizirajući prvo časopis PRAXIS korčulanske ljetne škole, pa Arkzin, Frakcija, Kruh i ruže…) mimo logike i procedura Wikimedija. Povijest oko Mi2 i njene mreže djelomično je mapirao Dušan Barok na Semantičkom MediaWikiju njegova Monoskop.org weba.
Unošenjem prvih meta podataka Mi2 na Wikidata.org i medijskih zapisa na Wikimedija Commons, mogućnost za diverzificiranje i multipliciranje uvida postaje moguća i praktički realnija.
<iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/KdJyzjjboXg" width="560" height="315" frameborder="0" allowfullscreen=""></iframe>
Perspektive otvorenih infrastruktura:
Sagledavanja kompleksnih sustava i mreža međuodnosa, međovisnosti, i različitih perspektiva u povijesnoj a posebno recentno povijesnoj arhivskoj građi i interpretacijama ostaje trajni izazov za manje formalnu, nezavisnu, pa i općenitije i suvremenu kulturu, i suvremenu umjetničku produkciju.
U tom smislu se neki broj organizacija koje već djeluju unutar polja otvorenih sadržaja, znanja, podaka i medija, fokusirano počela baviti praćenjem manje zastupljenih sadržaja, manje opisanih diskursa i manje uključenih subjekata koji se identificiraju kroz feminističke, queer, anti-fašističke, de-kolonijalne i pridružene progresivne prakse. To rade najčešće sa pomakom od normi koje su nastale više-manje privilegiranim modelima sudjelovanja i organiziranja u prvom desetljeću, a koje se propitiju u prošlom, te sada i kod nas. U tom smislu su prvi napori nove generacije Wikimedijalaca u Hrvatskoj bili upravo oko tih velikih propusa sa queer-feminističkim praksama HrW_inicijative i kulturnim Open GLAM Croatia. Rad na 20 godina mreže Klubtura u 2022. bio je prvi kratkoročni eksperiment u tom polju i jasno je predočio limite, posebice oko Wikipedije na hrvatskom jeziku, koja i nakon skidanja par najproblematičnijih suradnika i dalje pluta u populizmu i nacionalizmu, posebice u polju kulture.
Izazovi koje pred sebe stavlja Wikimedija kao pokret u ovom desetljeću su istovremeno i globalni (oko održivosti infrastructure i modela rada) i trans-lokalni (oko apsorbcije novih sadržaja koji su relevantni lokalnim i minoriziranim zajednicama). Wikimedija je za svoj strateški plan do 2030. godine postavila sebi zadatak postati esencijalna infrastruktura otvorenog znanja, ali to hoće uraditi stavljajući ljudska iskustva u središte, te posebno obraćajući pažnju na ona koja su povjesno bila marginalizirana. U tom smislu konvencije citiranosti, referentnosti, vidljivosti i atraktivnosti se propituju i novi modeli, formati i oblici doprinosa se ponovno razmatraju. Usmena i komunalna povijest postaje relevantna, a meta podaci se prikupljaju i oblikuju ne samo u središnjoj bazi Wikidata.org, već i u federiranim neovisnim otvorenim instancama Wikibase software (software od Wikidata, ali upravljan lokalno i prilagođena režimu rada u datom kontekstu). Baze poput net.art repozitorija Rhizome.org ili akademske baze Enslaved.org, tu krče put za prve praktične primjene nove tehnologije, novih metoda rada i do sada ne prikazanih arhiva-sadržaja.
Bilješke:
[1] https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Strategy_Graphic.pdf
[3] https://web.archive.org/web/20071011155148/http://www.icommons.org/isummit07/
