Posljednja izmjena od 8. studenoga 2023. u 13:36

Izložba "RETROVIZOR: fanzini u Hrvatskoj"

21.6.2018

Studenti i volonteri su pripremili izložbu u sklopu projekta "Aktivni arhivi za aktivno znanje".

Kao dio edukacije o nezavisnoj kulturi i civilnom društvu u Hrvatskoj kroz aktivnosti dokumentiranja, studenti/ce i volonteri/ke su se upoznali s jednim segmentom tog polja: fanzinima i fanzinskom scenom. Fanzinska scena je u Hrvatskoj bila najživlja devedesetih i dvijetisućitih i tada je odigrala važnu ulogu kao mjesto komunikacije, kreativnog izražavanja, razmjene informacija i povezivanja ljudi, ali i formiranja mnogih kasnijih autora i umjetnika (dizajnera, novinara, glazbenika itd). Da je tome tako, svjedoči i činjenica da se fanzini još uvijek čitaju, ali i izrađuju. Studenti/ce i volonteri/ke su se s fanzinima i fanzinskom scenom upoznali na praktičan način, kroz pripremu vlastitog fanzina, pri čemu su pratili format koji je najčešće imao "tipični punk fanzin" pa su tako u svoj fanzin uključili nekoliko tekstova, nekoliko intervjua (s fanzinašima, bendom Drotpad i kolektivom iz novog zagrebačkog skvota BEK), strip o metodologiji izrade fanzina, recenzije fanzina i distribucijsku listu s popisom mjesta na kojima su danas dostupni fanzini.

Kroz proces pripreme izložbe, polaznici su sudjelovali u prikupljanju fanzina i prikupljanju podataka o njihovom izlaženju, istraživanju živuće mlađe fanzinske scene, učenju o načinu izrade fanzina i njihovom specifičnom dizajnu te u razgovoru s akterima fanzinske scene.

Izložbu su pripremili studenti/ce i volonteri/ke Centra za dokumentiranje nezavisne kulture: Katja Orlić, Rea Drvar, Marija Rojko, Pero Kusalo, Ivana Jurčević, Sanja Tepšić, Eva Trstenjak, Vanja Vukman, Ivana Krijan, Martina Novosel i Tamara Moslavac Kos, uz pomoć dizajnera Dejana Dragosavca Rute, voditeljice Centra Dunje Kučinac, Kulturpunkt.hr-a, kolege i kolegice iz Bookse Luke Ostojića i Ivane Dražić te kolega i kolegica fanzinaša i fanzinašica Maše Borović, Ene Jurov, Ane Dumančić, Rine Barbarić, Smelly Feet Guy, Marka Strpića, Tončija Kožula, Nikole Mokrovića i Branimira Gajčevića Gaje.

Izložba je otvorena 15. lipnja 2018. i može se pogledati u izlogu Kluba Booksa (Martićeva 14 D) do 26. kolovoza 2018.

Izložba je nastala u sklopu projekta Aktivni arhivi za aktivno znanje: mladi u Centru za dokumentiranje nezavisne kulture, koji u akademskoj godini 2017./2018. provodi Udruga za promicanje kultura Kulturtreger u partnerstvu s Odsjekom za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, uz potporu Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske. Centar za dokumentiranje nezavisne kulture i sve aktivnosti u njemu udruga Kulturtreger od 2011. godine vodi u partnerstvu s udrugom Kurziv - Platforma za pitanja kulture, medija i društva.

Fotografije:

Marija Gašparović i Igor Dugandžić - Cigo (Design District Zagreb)

Jahvo Joža (Subsite)

Booksa

@@ Redak 1: / Redak 1: @@
-<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large ddz foto 1.jpg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-5"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><p>21.6.2018</p></div><div class="col-12 col-sm-7"><div class="article-lead"><p>Studenti i volonteri su pripremili izložbu u sklopu projekta "Aktivni arhivi za aktivno znanje". </p></div><div class="article-content"><p>Kao dio edukacije o nezavisnoj kulturi i civilnom dru&scaron;tvu u Hrvatskoj kroz aktivnosti dokumentiranja, studenti/ce i volonteri/ke su se upoznali s jednim segmentom tog polja: fanzinima i fanzinskom scenom.&nbsp;Fanzinska scena je u Hrvatskoj bila najživlja devedesetih i dvijetisućitih i tada je odigrala važnu ulogu kao mjesto komunikacije, kreativnog izražavanja, razmjene informacija i povezivanja ljudi, ali i formiranja mnogih kasnijih autora i umjetnika (dizajnera, novinara, glazbenika itd). Da je tome tako, svjedoči i činjenica da se fanzini jo&scaron; uvijek čitaju, ali i izrađuju. Studenti/ce i volonteri/ke su se s fanzinima i fanzinskom scenom upoznali na praktičan način, kroz pripremu vlastitog fanzina, pri čemu su pratili format koji je najče&scaron;će imao "tipični punk fanzin" pa su tako u svoj fanzin uključili nekoliko tekstova, nekoliko intervjua (s fanzina&scaron;ima, bendom Drotpad i kolektivom iz novog zagrebačkog skvota BEK), strip o metodologiji izrade fanzina, recenzije fanzina i distribucijsku listu s popisom mjesta na kojima su danas dostupni fanzini.&nbsp;</p>
+<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large ddz foto 1.jpg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-4"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><div class="headingDate"><p>21.6.2018</p></div></div><div class="col-12 col-sm-8"><div class="article-lead"><p>Studenti i volonteri su pripremili izložbu u sklopu projekta "Aktivni arhivi za aktivno znanje". </p></div><div class="article-content"><p>Kao dio edukacije o nezavisnoj kulturi i civilnom dru&scaron;tvu u Hrvatskoj kroz aktivnosti dokumentiranja, studenti/ce i volonteri/ke su se upoznali s jednim segmentom tog polja: fanzinima i fanzinskom scenom.&nbsp;Fanzinska scena je u Hrvatskoj bila najživlja devedesetih i dvijetisućitih i tada je odigrala važnu ulogu kao mjesto komunikacije, kreativnog izražavanja, razmjene informacija i povezivanja ljudi, ali i formiranja mnogih kasnijih autora i umjetnika (dizajnera, novinara, glazbenika itd). Da je tome tako, svjedoči i činjenica da se fanzini jo&scaron; uvijek čitaju, ali i izrađuju. Studenti/ce i volonteri/ke su se s fanzinima i fanzinskom scenom upoznali na praktičan način, kroz pripremu vlastitog fanzina, pri čemu su pratili format koji je najče&scaron;će imao "tipični punk fanzin" pa su tako u svoj fanzin uključili nekoliko tekstova, nekoliko intervjua (s fanzina&scaron;ima, bendom Drotpad i kolektivom iz novog zagrebačkog skvota BEK), strip o metodologiji izrade fanzina, recenzije fanzina i distribucijsku listu s popisom mjesta na kojima su danas dostupni fanzini.&nbsp;</p>
 <p>Kroz proces pripreme izložbe, polaznici su sudjelovali u prikupljanju fanzina i prikupljanju podataka o njihovom izlaženju, istraživanju živuće mlađe fanzinske scene, učenju o načinu izrade fanzina i njihovom specifičnom dizajnu te u&nbsp;razgovoru s akterima fanzinske scene.&nbsp;</p>
 <p>Izložbu su pripremili studenti/ce i volonteri/ke Centra za dokumentiranje nezavisne kulture: <strong>Katja Orlić</strong>, <strong>Rea Drvar</strong>, <strong>Marija Rojko</strong>, <strong>Pero Kusalo</strong>, <strong>Ivana Jurčević</strong>, <strong>Sanja Tep&scaron;ić</strong>, <strong>Eva Trstenjak</strong>, <strong>Vanja Vukman</strong>, <strong>Ivana Krijan</strong>, <strong>Martina Novosel</strong> i <strong>Tamara Moslavac Kos</strong>, uz pomoć dizajnera <strong>Dejana Dragosavca Rute</strong>, voditeljice Centra <strong>Dunje Kučinac</strong>, <strong>Kulturpunkt.hr</strong>-a, kolege i kolegice iz Bookse <strong>Luke Ostojića</strong> i <strong>Ivane Dražić</strong> te kolega i kolegica fanzina&scaron;a i fanzina&scaron;ica <strong>Ma&scaron;e Borović</strong>, <strong>Ene Jurov</strong>, <strong>Ane Dumančić</strong>, <strong>Rine Barbarić</strong>, [https://www.facebook.com/Smelly-Feet-Guy-428695100642497/ <strong>Smelly Feet Guy</strong>], <strong>Marka Strpića</strong>, <strong>Tončija Kožula</strong>, <strong>Nikole Mokrovića</strong> i <strong>Branimira Gajčevića Gaje</strong>.</p>

Aktivnosti:Izložba "RETROVIZOR: fanzini u Hrvatskoj": razlika između inačica

Posljednja izmjena od 8. studenoga 2023. u 13:36

Izložba "RETROVIZOR: fanzini u Hrvatskoj"