Vidi kôd stranice UsmenaPovijest:Nezavisna scena izlazi u javnost

<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate"><p>29.1.2015</p></div><div class="article-lead"><p>O stvaranju platforme i participativne mreže KAoperativa, čijih desetak članica razvija ideju karlovačkog društveno-kulturnog centra, razgovaramo s Domagojem Šavorom.</p></div><div class="article-content">
<p>Razgovarala: Janja Sesar</p>

<p>Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno vi&scaron;e zagovaračkih platformi i inicijativa koje promiču inovativne modele upravljanja temeljene na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. Njihov je cilj utjecati na dono&scaron;enje političkih odluka u ovom polju te otvaranje i realizaciju zajedničkog procesa iznalaženja adekvatnog modela obnove i vođenja takvih prostora u pojedinim lokalnim sredinama.&nbsp;</p>
<p>Intervju s&nbsp;<strong>Darkom Ciglarom</strong>, voditeljem koordinacijskog tima čakovečke&nbsp;<strong>Inicijative 1729/2</strong>, o stvaranju Dru&scaron;tvenog centra Čakovec na dijelu prostora biv&scaron;e vojarne Nikola &Scaron;ubić Zrinski možete čitati&nbsp;[[UsmenaPovijest:Hibridne ustanove postaju nužnost|razgovarali]]&nbsp;smo s&nbsp;<strong>Damirom Batarelom</strong>, predsjednikom Saveza udruga Molekula. S koordinatoricom platforme&nbsp;<strong>Okret potpora Samantom Stepčić</strong>&nbsp;[[UsmenaPovijest:Ne želimo sudbinu kulturnih beskućnika|razgovarali]]&nbsp;smo o različitim oblicima nezavisnog kulturnog djelovanja u Zadru, a intervju s&nbsp;<strong>Antoniom Kuzmanić</strong>, koordinatoricom splitske&nbsp;<strong>Platforme Doma mladih</strong>, o pro&scaron;losti i budućnosti Doma mladih te zagovaračkim mogućnostima Platforme čitajte&nbsp;[[UsmenaPovijest:Osmišljavanje prostora zajedno s korisnicima|ovdje]]. O&nbsp;<strong>Dru&scaron;tvenom centru Rojc</strong>&nbsp;u Puli, civilno-javnim partnerstvima te samoodrživosti i samofinanciranju,&nbsp;[[UsmenaPovijest:Zajednička dobra i širi društveni angažman|razgovarali]]&nbsp;smo s&nbsp;<strong>Du&scaron;icom Radojčić</strong>.</p>
<p>O povijesti karlovačke nezavisne kulturne scene već smo&nbsp;[[UsmenaPovijest:Za kreativni razvoj|razgovarali]]&nbsp;s&nbsp;<strong>Denisom Mik&scaron;ićem</strong>, jednim od dugogodi&scaron;njih radnika na toj sceni, a o stvaranju platforme&nbsp;[http://kaoperativa.org/ KAoperativa]&nbsp;koja radi na razvoju karlovačkog dru&scaron;tveno-kulturnog centra razgovaramo s&nbsp;<strong>Domagojem &Scaron;avorom</strong>.</p>
<p><strong>Može&scaron; li nam ukratko predstaviti kronologiju nastojanja karlovačkih organizacija s nezavisne kulturne scene da im se omogući prezentacija rada prije 2013. godine? Poznato je kako je karlovačka scena uglavnom proizvodila programe u toplim godi&scaron;njim dobima.</strong></p>
<p>Ono &scaron;to osobno gledam kao početak u smjeru postavljanja nezavisne kulture kao &scaron;ire dru&scaron;tvene teme je svakako festival nezavisne kulture&nbsp;<em>Nepokoreni grad</em>&nbsp;koji se odvijao od 2006. godine pa zavr&scaron;no s 2013. godinom. U početku je festival koristio prostore u karlovačkoj Zvijezdi, vojarni u "kineskoj četvrti" (kolokvijalni naziv za dio stare gradske jezgre) i udomio razne performanse, umjetnike i izvođače koji su za Karlovac tada bili iznimno "čudni" i "neviđeni". Već sljedeće godine osnovali smo udrugu mladih&nbsp;[https://hr-hr.facebook.com/udruga.poluga/ Poluga]&nbsp;prvenstveno kao platformu za organizaciju događanja vezanih uz koncerte i elektroničku glazbu. Za vrijeme karlovačkih&nbsp;<em>Dana piva</em>&nbsp;2007. zajednički je organizirano jednodnevno događanje u razru&scaron;enom hotelu Korana za vrijeme festivala&nbsp;<em>Nepokoreni grad</em>. S obzirom da sam mlađi za mene je tu počelo, a kori&scaron;tenje napu&scaron;tene, razru&scaron;ene i neiskori&scaron;tene infrastrukture i razvijanje svijesti o novim sadržajima postavilo je nezavisnu kulturu na karlovačku agendu.</p>
<p><em>Nepokoreni Grad</em>&nbsp;je iskori&scaron;tavao otvorene i javne prostore, ali i surađivao s lokalnim incijativama te dovodio programe nezavisne kulture koji su tih godina van Karlovca već bili na neki način prihvaćeni. Osim tog događanja, aktivni su bili filma&scaron;i&nbsp;[https://hr-hr.facebook.com/kinoklub.karlovac/ Kinokluba]&nbsp;s&nbsp;<em>Four River</em>&nbsp;filmskim festivalom,&nbsp;[http://carpediem.hr/ Carpe Diem]&nbsp;s festivalom dobre zabave&nbsp;<em>Artika</em>, Jazz festival, elektronički festival&nbsp;<em>LED Fest</em>&nbsp;pa&nbsp;<em>Kabina</em>, samo da ih nabrojim nekoliko. Ljeti realno nikada nije bilo problema oko prezentacije, no uvijek smo se borili sa zimskim periodom. Godine 2008., dok je jo&scaron; nekako &scaron;epao&nbsp;<strong>Hrvatski dom</strong>, donji prostor se koristio za neka manja događanja no to se brzo okončalo. Nakon toga se zimi tražilo mjesta po kafićima, planinarskim domovima van grada i sličnim prosotrima da se silna želja zadovolji. Ranije je funkcionirala i Mala scena Hrvatskog doma kako tako, no tih godina se dogodilo svega nekoliko događanja, i tako sve do ponovnog otvaranja u 2013. godini.</p>
<p><strong>U proljeće 2013. nastaje KA-operativa, zagovaračka platforma organizacija nezavisne kulture. Može&scaron; li nam reći kako je do&scaron;lo do njenog osnivanja i koji su koraci poduzeti do danas i je li do&scaron;lo do određenih pozitivnih pomaka?</strong></p>
<p>Negdje sredinom 2012. do&scaron;lo je do svojevrsne zasićenosti slabim ili nikakvim pomacima u vansezonskim uvjetima u kojima su radili karlovački organizatori programa. Ideje, programi i organizacije su se gomilale, a prostora za djelovanje nije bilo. Udruge&nbsp;<strong>Domaći</strong>,&nbsp;[https://www.facebook.com/udruga.studio.8 Studio 8]&nbsp;i Poluga krenule su s upitima prema Gradu Karlovcu za nekoliko prostora koji bi se mogli povremeno koristiti za događanja tokom hladnog perioda. Nažalost smo na sve upite dobivali odbijenice s vi&scaron;e ili manje argumentiranim odgovorima, dok se Stari grad Dubovac ispostavio kao jedino mjesto koje je moglo pružiti dom nekim programima, točnije dok se prostor ne ohladi i doslovno se zbog opasnosti od zamrzavanja instalacija zatvori priključak na vodovodnu mrežu. Gradske i kulturne institucije po mom mi&scaron;ljenju nikada nisu bile jednako otvorene prema nezavisnoj sceni, a mala scena Hrvatskog doma je bila pred raspadom.&nbsp;Prvenstveno su nas zanimali prostori u karlovačkoj "Zvijezdi", stare vojarne i vojni kompleksi, odnosno prostori u "kineskoj četvrti" koji su desetljećima prepu&scaron;teni propadanju. Interesanta je svakako, kao i oduvijek, bila i zgrada Hrvatskog doma, no tada su vlasnički odnosi bili zbilja kompleksni, odnosno u magičnom trokutu privatnog koncesionara, koalicijske političke stranke i Grada Karlovca kao vlasnika.</p>
<p>Krajem 2012. godine raspisan je pilot natječaj Zaklade&nbsp;[https://kulturanova.hr/ <em>Kultura nova</em>], kao potpora zagovaračkim platformama u nezavisnoj kulturi, ne&scaron;to &scaron;to je za nas bilo kao stvoreno. Udruga Domaći prijavila je projekt, i uz Polugu i Studio 8 okupila udruge&nbsp;[http://freedance.hr/ Freedance]&nbsp;i Carpe Diem i to je bio prvi korak prema dana&scaron;njoj situaciji. Do danas smo već pro&scaron;li gotovo dvije turbulentne godine, brojimo desetak članica i imali smo uspje&scaron;nih i manje uspje&scaron;nih poteza, s obzirom da se jo&scaron; uvijek učimo ovakvom načinu razvijanja dijaloga i građanskog sudjelovanja u dru&scaron;tvenim promjenama. Također se može reći da je i na razini Karlovca ovakav tip platforme, odnosno participativne mreže sigurno početni primjer, pa je i čak i danas predstavnicima jedinice lokalne samouprave pomalo nejasno &scaron;to mi to radimo, koga predstavljamo i &scaron;to želimo postići. Već samim osnivanjem mreže, odnosno početkom 2013. godine, postavili smo se na &scaron;iru karlovačku dru&scaron;tvenu sliku slanjem otvorenog pisma medijima oko uređenja Male scene Hrvatskog doma koje nije bilo iskomunicirano niti s organizatorima programa - udrugama, niti korisnicima, ni &scaron;irom javno&scaron;ću već je jednostrano tempirano pred lokalne izbore. Iako je to ne&scaron;to &scaron;to bi svatko želio, da se uloži u takav prostor, nažalost bez prija&scaron;nje rasprave i programiranja, odnosno procjene potreba prostor je uređen "na silu", a tek kasnije je bilo govora o njegovoj namjeni, modelu upravljanja i trenutnim korisnicima. To je dakako izazvalo stanje kakvo je, neadekvatnih tehničkih uvjeta, multifunkcionalnu disfunkciju, male ili nikakve održivosti događanja s obzirom na tro&scaron;kove kori&scaron;tenja, neprepoznavanje od strane stare publike i vrlo mala zainteresiranost za prostor, čast izuzecima.</p>
<p>Bez obzira na prija&scaron;nji proces, KAoperativa se odlučila raditi na prostoru kroz uključivanje u programsko vijeće Male scene, aktivnim sudjelovanjem u izradi Pravilnika kori&scaron;tenja i organizacijom nekoliko događanja kojima je detektirano &scaron;to zapravo u tom prostoru može funkcionirati. KAoperativa i članice organiziraju nekoliko javnih tribina i okruglih stolova upravo na temu kori&scaron;tenja i budućnosti prostora male scene, ali i cijele zgrade Hrvatskog doma čime smo postavljali ista pitanja o participaciji, suradnji, suupravljanju, primjerima dobre prakse. Također smo izdali i&nbsp;[https://www.kulturpunkt.hr/content/otvaranje-doma-u-punom-kapacitetu dva dokumenta]&nbsp;na temu pozicioniranja nezavisne kulturne scene kao i dokumentarni film o neiskori&scaron;tenim i napu&scaron;tenim prostorima, između ostalog.</p>
<p><strong>Kakav je odnos gradske vlasti prema inicijativi i projektu? Je li on partnerski?</strong></p>
<p>S jedne strane možemo biti zadovoljni jer dobivamo na kori&scaron;tenje prostor za djelovanje, redovito smo na sastancima i sigurno možemo reći da se komunikacija bitno popravila u odnosu na recimo period pred 2013. godinu. S druge strane se često nalazimo u fazama ponavljanja, podsjećanja i aktualiziranja istih pitanja. Imamo tu nesreću da se osobe zadužene za nezavisni sektor konstantno rotiraju i svaka sljedeća osoba postane "nova", te joj treba izvjesni period za privikavanje. To zna frustrirati jer smo na neki način konstantni u svom rastu i znanju, dok na drugoj strani taj interes i ambicije nisu toliko izražene. Dobra stvar je &scaron;to smo komunikacijom krenuli u proces s pilot projektom&nbsp;<em>Prostori (su)djelovanja</em>&nbsp;Nacionalne zaklade za razvoj civilnog dru&scaron;tva, &scaron;to nam je jedna od većih zajedničkih zasluga tokom pro&scaron;le, 2014. godine. Nažalost, imamo dojam da smo "bad guys" samo zato &scaron;to želimo postaviti transparentne i demokratične okvire pri dono&scaron;enju odluka i pozicionirati sektor. No u isto vrijeme, čini mi se da moramo poraditi i na svojoj prezentaciji kako ne bismo bili ubuduće krivo ili preagresivno shvaćeni.</p>
<p><strong>Kako je koncipirano kori&scaron;tenje prostora u Hrvatskom domu? Ide li to možda u smjeru dru&scaron;tveno-kulturnih centara o kojim se danas sve vi&scaron;e govori, s obzirom na različite inicijative vezane uz prostor koje su trenutno aktivne. &Scaron;to za vas uopće znači koncept dru&scaron;tveno-kulturnog centra?</strong></p>
<p>Trenutno se kroz konkretno definirani model upravljanja može koristiti samo Mala scena Hrvatskog doma koja ugrubo zauzima desetak posto od povr&scaron;ine cijele zgrade. To znači da ima kriterije dodjele, Pravilnik kori&scaron;tenja, programsko vijeće sastavljeno od udruga korisnika i nekakav red u svemu tome. Trenutni upravitelj prostorom je gradska tvrtka Mladost. Ostali prostori kao velika dvorana i drugi manji prostori oko velike dvorane Hrvatskog doma koriste se sukladno zahtjevima prema Upravnom odjelu za opće i imovinsko pravne poslove Grada Karlovca koji prema nedefiniranim kriterijima, točnije procjenama, odlučuje &scaron;to se u kojem prostoru može ili ne može odvijati. To je ne&scaron;to na čemu radimo već duže vrijeme no, nažalost, takva je situacija sada. Po pitanju dru&scaron;tveno-kulturnog centra, Karlovac se nalazi u grupi B pilot projekta&nbsp;<em>Prostori (su)djelovanja</em>. Nakon pripreme i prijave na natječaj Grad Karlovac i KAoperativa kao koalicija ove godine kreću u izradu modela održivosti i doradu postojećeg idejnog rje&scaron;enja za prostor zgrade Hrvatskog doma. Za nas je to prostor koji bi trebao imati naj&scaron;iri mogući dru&scaron;tveni značaj i inkluziju, ne&scaron;to za &scaron;to je Hrvatski dom savr&scaron;en, a udomio bi naravno uz cjelokupnu nezavisnu kulturu i mnoge druge, kao &scaron;to su mladi, nezaposleni, manjine, umirovljenici, stanovnici gradske četvrti i tako dalje. No, o tome svemu je potrebno jako dobro prodiskutirati, istražiti situaciju i procijeniti potrebe, vidjeti koliko i za koga tako veliki pothvat ima smisla.</p>
<p><strong>Jeste li već razvili model upravljanja i kori&scaron;tenja prostora?</strong></p>
<p>Za cijeli prostor Hrvatskog doma model upravljanja jo&scaron; nije definiran, no kako stvari stoje svakako ćemo zagovarati da ide u smjeru javno-civilnog partnerstva. Trenutni model postoji samo za Malu scenu gdje prostorom upravlja gradska tvrtka Mladost prateći Pravilnik o kori&scaron;tenju i uz odobravanje programa od strane programskog vijeća. Osnivanjem saveza KAoperativa, kroz Statut definirana je i upravljačka djelatnost, točnije upravljanje prostorima za nezavisnu kulturu, tako da to može biti jedan od sljedećih koraka. Za to se moramo ne&scaron;to bolje posložiti, no ne sumnjam da će to biti vrlo brzo.</p>
<p><strong>Na koji su način procesi i know-how u drugim gradovima utjecali na razvoj KAoperative i oblikovanja projekta?</strong></p>
<p>Sigurno su utjecali u velikoj mjeri i bez tog vanjskog znanja bi sve bilo jo&scaron; puno sporije. Važno je spomenuti da su unutar KAoperative aktivni članovi udruga i inicijativa koji imaju dugogodi&scaron;nje karlovačko iskustvo u polju nezavisne kulture, ali i povezanost s cijelim sektorom na razini RH. Već u prvoj godini održano je nekoliko radionica na temu modela rada zagrebačkog&nbsp;[https://www.pogon.hr/ Pogona], javno-civilnog partnerstva, zagovaračkih alata. Kroz KAoperativu i druge projekte na&scaron;ih članica obi&scaron;li smo prostore i razgovarali s osobama iz odjela za kulturu te udrugama u nezavisnoj kulturi u Puli, Rijeci, Čakovcu, Zagrebu i Splitu. Također se i kroz neke dodane programske aktivnosti samih članica, ali i ostale projekte usmjerene na dru&scaron;tveni razvoj sve jo&scaron; vi&scaron;e &scaron;iri i zaokružuje u homogenu cjelinu. Važan moment je i članstvo na&scaron;ih organizacija u Savezu udruga Klubtura koji također pruža spomenuti know how i poguruje cijelu priču. Možemo reći da su nam takve i slične intervencije puno koristile, kao &scaron;to koristi i konstantni uvid u situaciju na razini Hrvatske i &scaron;ire.</p>
<p><strong>KA-operativa je, kako si već rekao, prepoznata od Nacionalne zaklada za razvoj civilnog dru&scaron;tva u sklopu natječaja Prostori sudjelovanja. &Scaron;to za to sada za vas konkretno znači i na koji će način ta podr&scaron;ka doprinijeti daljnjem razvoju projekta?</strong></p>
<p>Radi se o velikom koraku u građanskoj participaciji i demokratizaciji odnosa javne uprave i organizacija civilnog dru&scaron;tva na području nezavisne kulture. Za projekt, kako i za članice i Savez, to je nova stranica obzirom da rijetko tko od članica ima slična iskustva. Sretni smo radi toga, no u isto vrijeme znamo o kojem poslu se radi i da ćemo morati "raubati" jo&scaron; vi&scaron;e. Ovu godinu nas očekuje velik broj radionica o modelu održivosti i idejnom rje&scaron;enju, a kroz projekte radimo programiranje i detaljniju procjenu potreba usklađenu s dosada&scaron;njim istraživanjem i ostalim informacijama koje KAoperativa posjeduje.</p>
<p><strong>Kakva je uloga strukturnih fondova u razvoju ovog projekta? Postoji li u tom smislu suradnja na gradskoj ili možda čak regionalnoj razini?</strong></p>
<p>Zasad smo tu premalo razvijeni i na tome ćemo trebati već u sljedećem periodu aktivnije raditi. Iz perspektive&nbsp;[http://www.europski-fondovi.eu/program/europski-socijalni-fond ESF]-a potrebno je razmi&scaron;ljati o raznim varijantama u ukupnom kontekstu lokalnog razvoja. Karlovac ima kulturnu strategiju gdje su nezavisna kultura i prostori prepoznati kao prioritet &scaron;to je dobar preduvjet. Dokumentaciju za Hrvatski dom krećemo prikupljati i izrađivati već ove godine zajedno s radnom grupom iz UO za dru&scaron;tvene djelatnosti i EU integracije u Gradu Karlovcu, ali i zainteresiranim građanima. &Scaron;to se tiče same izgradnje, vjerujemo da će se i tu otvoriti prilike. Trenutno nam je zanimljivo poduzetni&scaron;tvo u kulturi, dru&scaron;tveno poduzetni&scaron;tvo i zapo&scaron;ljavanje kroz rad u kulturi. Također tu je i obogaćivanje turističke ponude, a i obnova kulturne, odnosno industrijske ba&scaron;tine &scaron;to u svakom slučaju možemo u ovom kontekstu iskoristiti.</p>
<p><strong>Prema tvom sudu, kakve su zagovaračke mogućnosti organizacija u Karlovcu i okolici? Izlazi li karlovačka scena u javnost?</strong></p>
<p>Po mom mi&scaron;ljenju mogućnosti su u ovom trenu ograničene, ali opet postoji dovoljan broj članica i individualaca koji mogu raditi na tim pitanjima. U posljednje vrijeme imam dojam da postoji to konstantno balansiranje između programskih i zagovaračkih aktivnosti, a s obzirom da se članice bave jednim i drugim i nemoguće je ne&scaron;to izostaviti. Ukoliko ne radimo kvalitetne programe nema potrebe ni zagovarati bolje uvjete za rad, a ukoliko ne zagovaramo otežane su mogućnosti za provođenje programa. Situacija je u začecima i prepoznatost nezavisne scene jo&scaron; uvijek je prilično mala. S druge strane, s puno programa gubimo zalet i sposobnosti za dublje zagovaračke uloge jer zbog zagovaračkih procesa "tro&scaron;imo" vrijeme koje bismo iskoristili na kvalitetnije planiranje i izvedbu programa. Situacija je otprilike takva da svaka osoba vi&scaron;e ili manje iskače i uskače u ove dvije stvari i to čini dinamiku na&scaron;e mreže. Zato nam je i toliko zanimljivo. Nezavisna scena izlazi u javnost no jo&scaron; uvijek nedovoljno kontinuirano, &scaron;to planiramo promijeniti ove godine kako bi prisutnost KAoperative prije svega bila &scaron;to učestalija. Prepoznati smo, no u protekle dvije godine smo vi&scaron;e radili na unutarnjem poslagivanju mreže dok je sad vrijeme da napravimo inverznu radnju. Tome se posebno veselim jer vjerujem da će upravo u tim javnim akcijama izaći kreativnost članica na vidjelo, čime će se sigurno dodatno senzibilizirati javnost i donosioci odluka.</p>
<p><strong>Ima li mlađih organizacija na nezavisnoj kulturnoj sceni? &Scaron;to bi rekao da karakterizira tu scenu danas? Kojim se temama bave i na koji način funkcioniraju? Kakav je transfer znanja starijih organizacija mlađima? Na koji su način mlađe organizacije i mladi uključeni u platformu?</strong></p>
<p>Mlađih organizacija ima i one su jedan veliki razlog za&scaron;to nastavljamo raditi. Neki su tu duže i vrijeme je da se prepusti novim snagama da rade &scaron;to žele u skladu sa svojim potrebama, željama i na koncu godinama. Stariji mogu dati neke dodatne inpute kako bi se s vremena na vrijeme ispravile početničke gre&scaron;kice i smatram da to na taj način jedino može funkcionirati. Nažalost, vjerojatno će biti jo&scaron; dosta generacija mladih koje će proći kroz ovo tranzicijsko razdoblje dok se dru&scaron;tveno-kulturna priča ne posloži, no čekamo taj dan da vidimo generacije koje će sve imati spremnije i prilagođenije za kori&scaron;tenje. Važno je pod svaku cijenu spriječiti "bijeg" tih istih mladih jer cjelokupna gospodarska situacija ne pomaže, kao ni karlovački mentalitet i "bolest" blizine Zagrebu. Uvjereni smo se da Karlovac može postati življi grad, mada je trenutno grad duhova i mjesto gdje izlaze, druže se i trude samo najuporniji i najhrabriji.</p></div></div>