Vidi kôd stranice Aktivnosti:Mi2 - dva desetljeća (za) otvorene infrastrukture

<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[Datoteka:Mama_Zagreb.jpg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-4"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><div class="headingDate"><p>6.7.2023</p></div></div><div class="col-12 col-sm-8"><div class="article-lead"><p>U ovom tekstu Željko Blaće osvrnuo se na Multimedijalni institut i Wikimedije</p></div><div class="article-content"><p>&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span><span>U godinama kada su Wikipedija, CreativeCommons, MIT Open Coursware, pa i i Multimedijalni institut mogle slaviti 20. godina svog rada, umjesto fizičkih proslava i/ili bar osjećaja uspjeha zbog dugovječnosti, pandemijska atmosfera iscrpljenosti oko stalne neizvjesnosti i nemogućnosti planiranja uzela je svoj danak&hellip; ali dala je i priliku za (anksioznu) samo-refleksiju o održivosti postojećih modela rada i djelovanja, pa možda i onog iz pro&scaron;lih desetljeća. Sada je (bolja?) prilika osmisliti ovo desetljeće i uspostaviti nove informirane i održivije prakse, po drugim principima i kriterijima a koji su možda djeljeni i zajednički.</span>&nbsp; </span><span><br /><br /></span></p>
<p dir="ltr"><span>Kontekst:</span><span><sup>[#fusnota-3 [1]]</sup>&nbsp;</span></p>
<p dir="ltr">&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span>Izostanak ambicioznih konferencija i sastanaka po svijetu za Wikimedija fundaciju (WMF) koja se bavi podr&scaron;kom Wikipedija i tzv. sestrinskih joj Wikimedija projekata (medijskog, tehničkog, organizacijskog, financijskog i pravnog rada) značio je ogroman zaokret, jer globalno djelovanje koje je podrazumijevalo redovite fizičke susrete u super kompleksnom sustavu entiteta i odnosa postaje isključivo virtualno, a tek odnedavno hibridno. Za WMF sa njenim povijesnim fokusom na publiciranje (sukcesivno i participativno) pisanih otvorenih enciklopedijskih sadržaja na oko 300 jezika, te ne&scaron;to manje na prikupljanje slobodno licenciranih fotografija i podataka, to je praktično značilo da se nove kompetencije oko online rada u realnom vremenu moraju brzo usvojiti (u eksploziji produkcije podcasta i streamanja) skoro preko noći. Indirektno su vi&scaron;ejezični i jezično neutralni projekti (kao Wikidata.org) dobili puno vi&scaron;e pažnje, a prije fizički teže dostupne lokacije tj. participanti koji su bili manje viđeni postaju skoro jednaki, uključeni i vidljivi.&nbsp;</span></p>
<p dir="ltr"><span>&nbsp;</span></p>
<p dir="ltr"><span><span>U tu posljednju grupu spada i hrvatski kontekst koji djeluje kroz fragmentiranu i anonimnu &lsquo;zajednicu&rsquo; wikimedeijalaca bez lokalne organizacije i profesionalaca u tom polju (za primjer Vikimedija Srbije ili čak korisnici Republike Srpske su organizirani i profesionalizirani vi&scaron;e od desetljeća), ali i koordinacije, najvi&scaron;e spletom lokalnih okolnosti, ali i izostankom WMF proaktivne podr&scaron;ke. Iako je u regiji upravo Multimedijalni institut bio recimo jedan od pionirskih promotora i lokalizatora CreativeCommons rada, sa strane Wikimedija izostao je ekvivalentni entitet&hellip; S druge strane razgovori oko (online) participacije, (pa i komunalnih arhiva i samo-dokumentiranja) postaju sve vi&scaron;e mainstream u institucionalnim raspravama u kulturi i medijima, a teme manjinskih ili minoriziranih sadržaja i sudionika posljednjih godina postaju če&scaron;će teme velikih online platformi (gdje je Wikipedija jedina otvorena i ne-korporativna) i kod EU</span> regulatora.</span><sup>[#fusnota-2 [2]]</sup></p>
<p dir="ltr"><span><strong>&nbsp;</strong></span></p>
<p dir="ltr">&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span>Povijesno gledano brzi razvoj weba koncem 90tih je bio omogućen upravo njegovim slobodnim i otvorenim standardima, nasljeđenim principima decentraliziranog Internet rada iz 80tih i jeftinijim resursima 90tih (prvenstveno slobodnim softwareom, meko reguliranim sadržajima i smanjenim cjenama hardwarea). Prvotni balans uspostavljen sa akademskim, korporativnim i civilnim korisnicima bitno je pomaknut u premoći korporativnog weba, a pojavom velikih platformi oko korporativnih socijalnih mreža i servisa je vrlo usmjeren i ograničen, te je preoblikovao ne samo web, već i navike njegovih, u početku webom međusobno osnaženih korisnika, u sada bitno tangencijalno usmjerene potro&scaron;ačke segmente.</span></p>
<p dir="ltr"><span><strong>&nbsp;</strong></span></p>
<p dir="ltr">&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span>Multimedijalni institut:</span></p>
<p dir="ltr">&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span>U ovim izmjenjenim okolnostima i uloga i pozicija Multimedijalnog instituta i njegovih članova se ovdje jednako bitno mjenjala, možda i manje predvidljivo od općih trendova na webu i u kulturnom polju.&nbsp;</span></p>
<p dir="ltr"><span>Pionirski rad na promociji Wiki platformi *(prije planetarnog uspjeha Wikipedia.org projekta) i razvoja svoje za lokalne potrebe (projekt TamTam), te zagovaračkog rada u polju otvorenog sadržaja, kroz promocije i lokalizacija Creative Commons rada u Hrvatskoj obilježili su prvih nekoliko godina rada i učinili toj generaciji umjetnika i kulturnih radnika koji djeluju oko suvremenih praksi bar u Zagrebu nezamjenjivim.</span></p>
<p dir="ltr"><span>&nbsp;</span><span><br /></span><span>MaMa kao novo i sredi&scaron;nje mjesto nezavisne i medijske kulture tog trenutka (a koje je opsluživalo i &scaron;ire potrebe), bilo je sjeci&scaron;te i mjesto razmjene informacija kako lokalnih, tako i internacionalnih entuzijasta i profesionalaca. Istovremeno su autori koji su objavljivali svoje radove pod slobodnim CC licencama imali platformu i za regionalnu pa čak i međunarodnu vidljivost. Lokalna civilna scena i pojedinci su imali priliku (i nemali dio je to aktivno radio) koristiti wiki hosting koristeći TamTam software koji je od 2002. razvijan u mi2lab-u, a koji je netom pokrenut za potrebe fokusirane medijske produkcije i edukacije, uključujući (semantički) web i EGOBOO.bits DJ i VJ radionice.&nbsp;</span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span>U MaMa klubu se organiziraju povremena gostovanja ključnih protagonista otvorene kulture i tehnologije (u suradnji s CARNetom i akademskim istraživačima) poput osnivača Wikipedije (Jimmy Wales), Creative Commons (Lawrence Lessig) i Free Software Foundation (Richard Stallman), ali i če&scaron;će su dolazili zagovarači i praktičari pokreta Aaron Swartz, Eben Moglen, Benjamin Mako Hill i mnogi drugi. Mi2 paralelno organizira i veći godi&scaron;nji festivali Sloboda Stvarala&scaron;tvu 2005-2007., te 2007. veliki međunarodni skup iSummit u Dubrovniku u suradnji sa Art Radionicom </span><span>Lazaretti.</span><span><sup>[#fusnota-3 [3]]</sup>&nbsp;</span></p>
<p dir="ltr"><span>Propagiranjem i okrupnjivanjem komercijalnih internet platformi, te prvenstveno uspjesima YouTubea, Facebooka i Twittera koncem 2000tih, a kasnije i Instagrama te TikToka internet fokusiran otvorenim standardima i sadržajima postaje marginaliziran među &scaron;irokom populacijom i najmlađim korisnicima. </span><span>Istovremeno rasjep između zapadnog gotovo isključivo legalističkog institucionalnog pristupa i onog manje formalnog na periferijama se produbljuje.Poučeni populističkim i liberalnim odlukama Wikimedije oko organiziranja kroz jezike i nacionalne filijale (&scaron;to je u Hrvatskoj eskaliralo osnaživanjem desničarskog nacionalnog diskursa),</span><span><sup>[#fusnota-1 [4]]</sup>&nbsp;</span> <span>Mi2 se distancira od ovog pristupa i usmjerava jo&scaron; vi&scaron;e prema aktivističkom, umjetničkom i grass-root kulturnom pa čak piratskom pristupu digitalizaciji i web arhiviranju (digitalizirajući prvo časopis PRAXIS korčulanske ljetne &scaron;kole, pa Arkzin, Frakcija, Kruh i ruže&hellip;) mimo logike i procedura Wikimedija. Povijest oko Mi2 i njene mreže djelomično je mapirao Du&scaron;an Barok na Semantičkom MediaWikiju njegova Monoskop.org weba.</span></p>
<p><span>Uno&scaron;enjem prvih meta podataka Mi2 na Wikidata.org i medijskih zapisa na Wikimedija Commons, mogućnost za diverzificiranje i multipliciranje uvida postaje moguća i praktički realnija. </span></p>
<p>&nbsp;</p>
<p><iframe title="YouTube video player" src="https://www.youtube.com/embed/KdJyzjjboXg" width="560" height="315" frameborder="0" allowfullscreen=""></iframe>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span><br /><span>Perspektive otvorenih infrastruktura:</span><span><br /></span></span></p>
<p dir="ltr">&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span>Sagledavanja kompleksnih sustava i mreža međuodnosa, međovisnosti, i različitih perspektiva u povijesnoj a posebno recentno povijesnoj arhivskoj građi i interpretacijama ostaje trajni izazov za manje formalnu, nezavisnu, pa i općenitije i suvremenu kulturu, i suvremenu umjetničku produkciju.&nbsp;</span></p>
<p dir="ltr"><span>U tom smislu se neki broj organizacija koje već djeluju unutar polja otvorenih sadržaja, znanja, podaka i medija, fokusirano počela baviti praćenjem manje zastupljenih sadržaja, manje opisanih diskursa i manje uključenih subjekata koji se identificiraju kroz feminističke, queer, anti-fa&scaron;ističke, de-kolonijalne i pridružene progresivne prakse. To rade najče&scaron;će sa pomakom od normi koje su nastale vi&scaron;e-manje privilegiranim modelima sudjelovanja i organiziranja u prvom desetljeću, a koje se propitiju u pro&scaron;lom, te sada i kod nas. U tom smislu su prvi napori nove generacije Wikimedijalaca u Hrvatskoj bili upravo oko tih velikih propusa sa queer-feminističkim praksama HrW_inicijative i kulturnim Open GLAM Croatia. Rad na 20 godina mreže Klubtura u 2022. bio je prvi kratkoročni eksperiment u tom polju i jasno je predočio limite, posebice oko Wikipedije na hrvatskom jeziku, koja i nakon skidanja par najproblematičnijih suradnika i dalje pluta u populizmu i nacionalizmu, posebice u polju kulture.</span></p>
<p dir="ltr"><span><strong id="docs-internal-guid-67371a66-7fff-d7cf-9d92-cdc8c840fde2">&nbsp;</strong></span></p>
<p dir="ltr"><span>Izazovi koje pred sebe stavlja Wikimedija kao pokret u ovom desetljeću su istovremeno i globalni (oko održivosti infrastructure i modela rada) i trans-lokalni (oko apsorbcije novih sadržaja koji su relevantni lokalnim i minoriziranim zajednicama). Wikimedija je za svoj strate&scaron;ki plan do 2030. godine postavila sebi zadatak postati esencijalna infrastruktura otvorenog znanja, ali to hoće uraditi stavljajući ljudska iskustva u sredi&scaron;te, te posebno obraćajući pažnju na ona koja su povjesno bila marginalizirana. U tom smislu konvencije citiranosti, referentnosti, vidljivosti i atraktivnosti se propituju i novi modeli, formati i oblici doprinosa se ponovno razmatraju. Usmena i komunalna povijest postaje relevantna, a meta podaci se prikupljaju i oblikuju ne samo u sredi&scaron;njoj bazi Wikidata.org, već i u federiranim neovisnim otvorenim instancama Wikibase software (software od Wikidata, ali upravljan lokalno i prilagođena režimu rada u datom kontekstu). Baze poput net.art repozitorija Rhizome.org ili akademske baze </span><span>Enslaved.org, tu krče put za prve praktične primjene nove tehnologije, novih metoda rada i do sada ne prikazanih arhiva-sadržaja. </span><span>&nbsp;&nbsp;&nbsp;&nbsp;</span></p>
<p dir="ltr"><span>&nbsp;</span></p>
<p dir="ltr">&nbsp;</p>
<p dir="ltr"><span>Bilje&scaron;ke:</span></p>
<p dir="ltr">&nbsp;</p>
<p id="fusnota-3"><sup>[1]&nbsp;</sup>[https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Strategy_Graphic.pdf <span>https://commons.wikimedia.org/wiki/File:Strategy_Graphic.pdf</span>]</p>
<p id="fusnota-2"><sup>[2]&nbsp;</sup><span>https://diff.wikimedia.org/2023/05/04/wikipedia-is-now-a-very-large-online-platform-vlop-under-new-european-union-rules-heres-what-that-means-for-wikimedians-and-readers</span></p>
<p id="fusnota-3"><sup>[3]&nbsp;</sup>[https://web.archive.org/web/20071011155148/http://www.icommons.org/isummit07/ <span>https://web.archive.org/web/20071011155148/http://www.icommons.org/isummit07/</span>]</p>
<p id="fusnota-15"><sup>[4]&nbsp;</sup><span>https://www.tportal.hr/tehno/clanak/kako-je-hrvatsku-wikipediju-uzurpirala-ustasoidna-desnica-20130911</span></p></div></div></div></div></div>