Aktivnosti:Održan okrugli stol o arhiviranju rada civilnog društva u Osijeku

Izvor: abcDNK
Skoči na:orijentacija, traži

Održan okrugli stol o arhiviranju rada civilnog društva u Osijeku

28.6.2023.

O potrebama i resursima organizacija civilnog društva za očuvanje organizacijskog pamćenja razgovarali smo s Natalijom Havelka iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava i Sarom Muharemi iz Plesnog studija Shine.

Organizacije civilnog društva razvijaju različite modele sistematizacije, katalogizacije i digitalizacije građe koja se odnosi na same organizacije, specifične zajednice ili šira područja civilnodruštvenog djelovanja izvan fokusa javnih institucija te je čine javno dostupnom. Ovi pokušaji, sve češći i organiziraniji, za sad se događaju na povremenoj volonterskoj osnovi ili projektnoj razini jer ograničeno financiranje rada organizacija civilnog društva onemogućava sustavno ulaganje u institucionaliziranje ovih praksi.

Nestajanjem pojedinačnih organizacija i odlaskom starijih generacija aktivista, građa i sjećanja vezana uz procese razvoja civilnog društva te utjecaj na razvoj društva u cjelini prijete padanjem u zaborav. Potreba za sustavnim dokumentiranjem, prikupljanjem, čuvanjem, digitaliziranjem i korištenjem arhivske građe o djelovanju civilnog društva, međutim, nije prepoznata niti u pravno-institucionalnom okviru arhivske djelatnosti niti u pravno-institucionalnom okviru razvoja civilnog društva. Nacionalni okvir arhiva, knjižnica i muzeja kao prioritet ima državnu upravu i javne ustanove te gotovo u pravilu ne prepoznaje polje civilnog društva kao područje posebnog interesa niti sustavno brine za one prakse, znanja i materijale koji su nastali djelovanjem organizacija u tom polju. Iako Zakon o arhivima predviđa kategorizaciju vrijedne građe privatnih stvaratelja i imatelja, metodologija i kriteriji nisu dovoljno jasni u primjeni na civilno društvo, tim više što je često riječ o građi od šireg političkog i kulturnog značaja. S druge strane, samo polje civilnog društva je vrlo heterogeno, kako vrijednosno tako i organizacijski, te se na njega ne može primijeniti jedinstven kriterij niti pristup organizaciji pamćenja.

Zbog marginalnog položaja organizacija civilnog društva u ukupnom sustavu te posljedično njihovih ograničenih kapaciteta, većina organizacija nema ustanovljene održive i trajne prakse očuvanja svog organizacijskog pamćenja niti znanje potrebno za taj specifični rad. Time se vrijedan segment razvoja društva, posebno onog koji se odnosi na specifičnosti civilnog društva, zauvijek gubi. Stoga je u Osijeku, 27. lipnja 2023. u Društvenom ateljeu, održan javni razgovor o organizacijskom pamćenju na kojem su svoja iskustva s prikupljanjem, dokumentiranjem, organiziranjem materijala i njihovim arhiviranjem predstavile Natalija Havelka iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prava te Sara Muharemi iz Plesnog studija Shine. Razgovor je moderirala Matija Mrakovčić iz udruge Kurziv odnosno Centra za dokumentiranje nezavisne kulture, jedinog community arhiva koji od 2011. sustavno prikuplja materijale proizvedene na izvaninstitucionalnoj kulturnoj sceni u Republici Hrvatskoj.

Centar za mir, nenasilje i ljudska prava je započeo sa sređivanjem i evidentiranjem svoje i arhivske građe drugih lokalnih organizacija koje dokumentiraju doprinos civilnih inicijativa mirovnom procesu u istočnoj Hrvatskoj tijekom 1990-ih. Havelka je istaknula da su ih na poduhvat sređivanja arhivskog gradiva potaknuli mirovni aktivisti, studenti političkih znanosti te istraživači koji su dolazili i još uvijek dolaze, kako bi učili iz iskustva mirnog završetka rata i građenja mira, odnosno potrebe vjerodostojnog, a javno dostupnog dokumentiranja. Centar raspolaže arhivskim fondom s preko 67 metara arhivske građe, a za nastavak tog rada potrebni su im dodatni ljudski, tehnički i prostorni resursi.

Plesni studio Shine djeluje više od 15 godina i okuplja više od 300 članova - djece i mladih, rekreativnih, početnih i naprednih plesača. Producirao je više od tisuću plesnih predstava, za koje su neki materijali potpuno izgubljeni, neki su trenutno u procesu pronalaska, dok su neki, noviji, pohranjeni na sigurno odnosno digitalizirani. Osim snimki produkcija, Muharemi je istaknula i fizički arhiv koji broji nekoliko stotina kostima i veliki broj komada scenografije koji nisu adekvatno skladišteni zbog nedostatka prostora. Aktivnost dokumentiranja i arhiviranja potpuno je volonterska i povremena, a poseban izazov predstavlja i prolaznost medija u kojem rade. Razgovoru nažalost nije mogao prisustvovati nitko iz Državnog arhiva u Osijeku, a Grad Osijek se nije odazvao. Imajući u vidu nestabilne uvjete rada u kojima djeluju organizacije civilnog društva i u kojem provode svoje arhivske djelatnosti, veliki izazov predstavlja razvojna perspektiva i održivost ovih praksi. U tom je smislu pitanje suradnje između javnog i civilnog sektora ključno. Kao ključni problemi u razgovoru su prepoznati nedostatak stručnog znanja i procesa u pogledu očuvanja građe organizacija civilnog društva, te nepostojanje potrebnih materijalnih resursa da bi organizacije sustavno i adekvatno provodile ove aktivnosti. Suradnja s javnim ustanovama uprkos njihovoj načelnoj otvorenosti rijetko doživljava konkretnu realizaciju zbog institucionalnih prioriteta i česte podkapacitiranosti kako javnih institucija, tako i organizacija civilnog društva. Potonja ujedno otežava i unutarsektorsku suradnju koja bi mogla povoljno utjecati na dijeljenje resursa, znanja i praksi dostupnih unutar pojedinih organizacija.


Okrugli stol u Osijeku dio je nastojanja neformalne platforme nezavisnih arhiva i knjižnica za promjenom položaja nezavisnih, izvaninstitucionalnih, organizacijskih arhiva. Inicijativu čine Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, Documenta, Centar za dramsku umjetnost, Kuća ljudskih prava, Savez udruga Clubture, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Udruženje za razvoj kulture URK te Multimedijalni institut.

Okrugli stol održao se u sklopu projekta "Arhivi odozdo - organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva" koji provode organizacije koje vode community arhiv Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, udruge Kulturtreger i Kurziv. Projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.