Admin: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »
15.1.2015
U Društvenom centru Rojc vidljivi su svi potencijali korištenja javne infrastrukture za društvene svrhe. Razgovaramo s Dušicom Radojčić.

Razgovarala: Janja Sesar

Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje prostora s novom namjenom može doni...«.

2024-01-30T13:32:47Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">15.1.2015</div><div class="article-lead">U Društvenom centru Rojc vidljivi su svi potencijali korištenja javne infrastrukture za društvene svrhe. Razgovaramo s Dušicom Radojčić.</div><div class="article-content"> Razgovarala: Janja Sesar Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje prostora s novom namjenom može doni...«.

Nova stranica

<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">15.1.2015</div><div class="article-lead">U Društvenom centru Rojc vidljivi su svi potencijali korištenja javne infrastrukture za društvene svrhe. Razgovaramo s Dušicom Radojčić.</div><div class="article-content">
Razgovarala: Janja Sesar

Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno vi&scaron;e zagovaračkih platformi i inicijativa koje promiču inovativne modele upravljanja temeljene na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. Njihov je cilj utjecati na dono&scaron;enje političkih odluka u ovom polju te otvaranje i realizaciju zajedničkog procesa iznalaženja adekvatnog modela obnove i vođenja takvih prostora u pojedinim lokalnim sredinama. 
Intervju s Darkom Ciglarom, voditeljem koordinacijskog tima čakovečke Inicijative 1729/2, o stvaranju Dru&scaron;tvenog centra Čakovec na dijelu prostora biv&scaron;e vojarne Nikola &Scaron;ubić Zrinski možete čitati [[UsmenaPovijest:Hibridne ustanove postaju nužnost|razgovarali]] smo s Damirom Batarelom, predsjednikom Saveza udruga Molekula. S koordinatoricom platforme Okret potpora Samantom Stepčić [[UsmenaPovijest:Ne želimo sudbinu kulturnih beskućnika|razgovarali]] smo o različitim oblicima nezavisnog kulturnog djelovanja u Zadru, a intervju s Antoniom Kuzmanić, koordinatoricom splitske Platforme Doma mladih, o pro&scaron;losti i budućnosti Doma mladih te zagovaračkim mogućnostima Platforme čitajte [[UsmenaPovijest:Osmišljavanje prostora zajedno s korisnicima|ovdje]].
O [http://rojcnet.pula.org/ Dru&scaron;tvenom centru] koji je nastao u prostoru biv&scaron;e vojarne Karlo Rojc u Puli, postojećem i željenom načinu upravljanja, civilno-javnim partnerstvima te samoodrživosti i samofinanciranju razgovaramo s Du&scaron;icom Radojčić, predsjednicom udruge [https://www.zelena-istra.hr/hr/ Zelena Istra].
Možete li ukratko opisati najvažnije momente u kronologiji razvoja dru&scaron;tvenog centra Karlo Rojc? Kako se razvijala osnovna ideja dru&scaron;tvenog centra koji želi pobolj&scaron;ati kvalitetu lokalne zajednice, koje su bile glavne prepreke na koje se nailazilo i ključni ljudi koji su zaslužni za to? 
Na početku, u drugoj polovini 90-ih kada prve udruge ulaze u Rojc, i dugo nakon toga, nije uopće postojala ideja o dru&scaron;tvenom centru. Mnoge su okolnosti, specifične, slučajne i neponovljive, utjecale na to &scaron;to se u početku zbivalo u Rojcu. Naprimjer, to &scaron;to je nakon MORH-ova odlaska zgrada opusto&scaron;ena i devastirana, ali se nitko nije sjetio isključiti struju i vodu. Upravo je to ilegalnim novim stanarima omogućilo obnovu, rad u tim prostorima, grijanje... Zatim se dogodio jedan pročelnik Upravnog odjela za kulturu sa sluhom za Rojc i jezgra korisnika prostora s vizijom samoupravljanja u zgradi. Sretna okolnost bila je i zapanjujuća veličina i dizajn zgrade kao kasarne, pa za ulaganje u obnovu i prenamjenu s komercijalnom svrhom nije bilo zainteresiranih.
Ključno je vrijeme bilo ono predizborno 2008. godine. Rojčani pokreću inicijativu za uspostavljanje djelotvornijeg upravljanja tada Centrom gradskih udruga Rojc. Ukazuju na neracionalnost financijskog upravljanja i predlažu sanacijske mjere. Rojčani od gradonačelnika traže formiranje zajedničkog tijela koje bi upravljalo zgradom i kontroliralo tro&scaron;kove, iskazujući ambiciju za ravnopravnim partnerskim odnosom i preuzimanjem suodgovornosti. U travnju 2008. formirano je Vijeće udruga Rojca, neformano tijelo koje je okupljalo udruge korisnice prostora u zgradi. 
Nezadovoljstvo korisnika situacijom u zgradi bilo je tada golemo zbog lo&scaron;ih sigurnosnih i higijenskih uvjeta te neracionalnog tro&scaron;enja novca koji se za održavanje zgrade izdvajao iz gradskog proračuna. Gradonačenik je te 2008. prihvatio prijedlog predstavnika Rojca i imenovao Koordinaciju Rojca – tijelo koje čine po 3 predstavnika udruga iz Rojca i Grada kako bi zajedno upravljali zgradom. Tada je pristao i na sudjelovanje u projektu edukacije i zajedničkog osmi&scaron;ljavanja sudioničkog modela upravljanja Rojcem utemeljenog na javno-civilnom partnerstvu. Zelena Istra, jedna od udruga s adresom u Rojcu, osmislila je projekt "Edukacija i razvoj modela sudioničkog javno-civilnog upravljanja dru&scaron;tvenim centrom Rojc", koji dobiva financijsku potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog dru&scaron;tva, s idejom uključivanja Rojčana u upravljačke mehanizme i preuzimanja dijela odgovornosti koja je do tada bila isključivo u domeni javne uprave. Projekt je proveden 2011. godine u suradnji s [https://pravonagrad.org/ Pravom na grad] i ustanovom [https://www.pogon.hr/ Pogon] – Zagrebačkim centrom za nezavisnu kulturu i mlade. Ta suradnja postaje ključna u osvje&scaron;tavanju ideje o kreiranju dru&scaron;tvenog centra i povezivanje s drugim sličnim inicijativama u Hrvatskoj.
Proces koji je uslijedio i&scaron;ao je ka postizanju vi&scaron;e razine zajedni&scaron;tva i unutarnje koordinacije organizacija i rezultirao osnivanjem Saveza udruga Rojca – SUR-a 2012. godine. Godine 2013. Rojc službeno mijenja ime iz Centar gradskih udruga u Dru&scaron;tveni centar Rojc. Iste godine SUR otvara Dnevni boravak - veliki zajednički prostor, mjesto za druženje i prezentaciju programa udruga iz Rojca, ali i onih vanjskih. Dnevni boravak je vrlo brzo postao srce Rojca. Tijekom 2014. održana su 72 događanja – izložbe, koncerti, tribine, predavanja, radionice i druge aktivnosti.
Kako biste opisali fazu u kojoj se centar nalazi danas?
Kao prijelaznu. Naime, Rojcem i dalje upravlja Koordinacija koja se sastoji od 3 predstavnika Saveza udruga Rojca i 3 predstavnika Grada, no njihove zaključke prethodno mora odobriti nadležna osoba u Gradu. Takav se model upravljanja pokazao spor i nedovoljno učinkovit. Budući da je zgrada u vlasni&scaron;tvu Grada, sve veće investicije podliježu procedurama na koje Koordinacija nema utjecaja i rezultati su daleko od zadovoljavajućih. To postaje kočnica u razvoju planova koje imamo za budućnost Rojca, naprimjer za realizaciju hostela u zgradi, kao jednog od oblika samofinanciranja. Taj tromi način upravljanja ne može na odgovarajući način zadovoljiti nove potrebe i ambicije organiziranog civilnog dru&scaron;tva. Samo dugoročno orijentirano upravljanje omogućio bi razvoj i neophodno raznoliko izvanproračunsko financiranje, a to je moguće ostvariti samo na način da je subjektu koji bi upravljao Rojcem to osnovna djelatnost. To vidim kao jedinu mogućnost kompenzacije svih nedostataka dana&scaron;njeg načina upravljanja Rojcem. Taj novi subjekt mora imati stabilnost koju imaju javne institucije te mora na ravnopravan način uključiti i korisnike – dakle, radi se o mje&scaron;ovitoj javno-civilnoj ustanovi koja bi se trebala formirati za Rojc.
&Scaron;to smatrate da je ključni doprinos i važnost postojanja ovakvog centra za jednu sredinu, konkretno za grad Pulu?
Sigurni prostor pod povoljnim uvjetima je temeljna pretpostavka za razvojh organizacija civilnog dru&scaron;tva. Rojc je pridonio razvoju organizacija civilnog dru&scaron;tva u Puli, povezao ih je, učinio vidljivima, a one zauzvrat gradu daju mnoge i raznolike aktivnosti i programe. Pula se putem Rojca može pohvaliti suradnjom javnog i civilnog sektora, &scaron;to je u skladu s najboljim europskim praksama. Rojc je stekao prepoznatljivost u Europi i to doprinosi ugledu grada. Pula se nedavno kandidirala za Europsku prijestolnicu kulture, a u predloženim programima Rojc ima važno mjesto s obzirom da su upravo participacija građana, demokratske procedure, uključenost korisnika i sl. bitni pri ocjenjivanju programa. 
U Rojcu se pokazala sva korist i potencijali kori&scaron;tenja javne infrastrukture za dru&scaron;tvene svrhe. Rojc je postao primjer angažmana korisnika u odgovornom su-upravljanju javnom infrastrukturom odnosno dobrim modelom koji predlažemo i za nadzor nad djelovanjem drugih javnih institucija i poduzeća. Primjer Rojca koristimo kao dokaz učinkovitosti sinergije javnog i civilnog pri zagovaranju kori&scaron;tenja javnog dobra, npr. za novi projekt [https://www.zelena-istra.hr/hr/projekti/muzil-starter/ Muzil Starter] kojim predlažemo kori&scaron;tenje dijela biv&scaron;ih vojnih zgrada na Muzilu. Uvjereni smo da suradnički javno-civilni modeli daju bolje dru&scaron;tvene i ekonomske rezultate, a Rojc je za to postao dobar primjer.
Model funkcioniranja centra, kako internog tako i prema van, te upravljanje, izuzetno je zahtjevan zadatak, s obzirom na 109 organizacija i grupa koje djeluju na devet različitih područja. S obzirom da se puno pažnje polagalo na participaciju pri dono&scaron;enju odluka, a time ste se i osobno bavili, kako je strukturiran rad centra i kako izgleda model upravljanja?
Već početkom 2000-ih organizacije iz Rojca pokazale su interes za samoorganizranjem i osnivanjem tijela koje bi ih okupljalo i predstavljalo u pregovorima s Gradom. Tih su godina osnovani Malo i Veliko vijeće Rojca, koji su s vremenom zamrli. Zatim je 2008. godine osnovano Vijeće udruga Rojca s istim ciljem, ali ovaj put i jasnom idejom o želji za sudjelovanjem u upravljanju zgradom. Vijeću je pristupilo 60-ak udruga korisnica prostora u zgradi. Vijeće je imenovalo svoje predstavnike u Koordinaciju – mje&scaron;ovito tijelo u kojem o upravljanju Rojcem na ravnopravni način odlučuju predstavnici Grada i Rojca. No, pokazalo se s vremenom da na sastancima Vijeća sudjeluje uvijek manje-vi&scaron;e istih 20-ak udruga, da je te&scaron;ko donositi i provoditi odluke kada ne postoje utvrđene procedure i odgovornosti. Nakon analize svih za i protiv, udruge u Vijeću Rojca odlučile su da bi formaliziranje zajedni&scaron;tva udruga u Rojcu dovelo do boljeg vođenja procesa komunikacija i odlučivanja, većeg angažmana barem manje grupe ljudi, veće formalne snage odnosno pravne težine, jasnijeg definiranja ciljeva i lak&scaron;eg zastupanja i zagovaranja te mogućnosti profesionalizacije.
U osnivanju Saveza smo na početku imali pote&scaron;koću jer ga Ured državne uprave u Istarskoj župaiji nije htio registrirati, tvrdeći da zakon ne dopu&scaron;ta registraciju saveza koji čine udruge iz različitih područja djelatnosti. Nakon žalbe vi&scaron;oj instanci Savez je ipak registriran. Na osnivačkoj Skup&scaron;tini sudjelovalo je 17 organizacija. Dvije su u međuvremenu zatražile istupanje iz Saveza, a tri zatražile pristup članstvu o čemu će biti odlučeno na sljedećoj Skup&scaron;tini. Potrebno je naglasiti da Savez svoj legitimitet ne crpi iz broja organizacija koje su mu se priključile nego iz otvorenosti za svakoga tko se želi aktivirati u njegovu radu. Ne možete natjerati ljude da se aktiviraju, ali ih možete kontinuirano pozivati. Cijeli proces informiranja i rada Saveza je dokumentiran i javan putem internetske stranice rojcnet.org i novina Centra Veznik (8 brojeva od 2011. godine). Napravili smo veliki pomak - od pozicije korisnika prostora orijentiranih na vlastiti interes formirao se dio aktivnih udruga odgovornih i za zajedničko dobro i spremnih na &scaron;iri dru&scaron;tveni angažman. No, to ne znači da dobar dio udruga i dalje nije orijentiran samo na sebe i svoje korisnike. 
Ideja socio-kulturnog centra o kojoj se sve vi&scaron;e govori u Splitu, Rijeci, Karlovcu, Čakovcu i drugim gradovima, u Rojcu zapravo živi već dugo vremena. Kako vidite budućnost centra i &scaron;to je potrebno za njegov razvoj?
Trenutni model upravljanja nije dobar jer ne postoje ni ljudi ni subjekt ili pravna osoba kojima bi upravljanje Rojcem bila osnovna i jedina djelatnost. Predstavnici Saveza udruga Rojca u Koordinaciji volontiraju već 6 godina, a obujam svakodnevnog posla stalno raste. To je neodrživo. A u skoroj budućnosti čekaju nas mnogo zahtjevniji poslovi. U Gradu Puli nema niti jedne osobe posvećene Rojcu, nema pravog interesa, samo osobe po "službenoj dužnosti" bez istinske motivacije i entuzijazma. Nužno je, stoga, osnivanje javne institucije u kojoj bi na ravnopravni način bili zastupljeni predstavnici Grada i Rojca, sa zaposlenim profesionalcima zaduženima i predanima planiranju budućnosti Rojca i s odgovorno&scaron;ću za realizaciju tih planova. Toga trenutno nema. 
Samoodrživost i samofinanciranje uvijek je jedan od glavnih, gotovo nedostižnih izazova s kojima se organizacije poku&scaron;avaju uhvatiti u ko&scaron;tac, a razvoj neke vrste socijalnog poduzeća jedan je od mogućih putova. O kakvih se idejama razmi&scaron;ljalo u dosada&scaron;njem razvoju i kojoj je fazi njihova realizacija?
U lipnju 2013. godine Savez udruga Rojca dobio je od Grada ugovor o kori&scaron;tenju prostora "dnevnog boravka", zajedničkog prostora svih udruga, te cca 600 m2 za razvoj artist-in-residence programa i modela samoodrživosti kroz otvaranje hostela. U Dnevnom boravku želimo realizirati ugostiteljski objekt. U vezi s hostelom, u suradnji s Gradom smo započeli sve nužne predradnje za financiranje projekta iz europskih fondova. Do sad smo napravili idejni projekt za hostel i preliminarnu studiju izvedivosti, a uz pomoć sredstava Nacionalne zaklade za razvoj civilnog dru&scaron;tva do svibnja 2015. izradit ćemo Plan održivosti dru&scaron;tvenog centra koji će obuhvatiti model upravljanja te programsku, ekonomsku, dru&scaron;tvenu, energetsku, okoli&scaron;nu i financijsku održivost. Izradit ćemo i Plan dru&scaron;tvenog poduzetni&scaron;tva hostela u Rojcu te njegov marketin&scaron;ki plan. Savez udruga Rojca danas ima na projektnoj osnovi 3 zaposlene osobe koje brinu o programskim aktivnostima u Dnevnom boravku te o realizaciji prije navedenih aktivnosti. 
Na koji su način politička klima i kontekst utjecali na to &scaron;to je Rojc danas?
Razvoj Rojca kao dru&scaron;tvenog centra bio je potaknut inicijativom nekih udruga i pojedinaca koji su, bez obzira na prevladavajući model javnih kulturnih i dru&scaron;tvenih ustanova, težili i realizirali neovisne kulturne i dru&scaron;tvene centre. Bez njihove angažiranosti i pomoći Rojc se ne bi razvio u smjeru kojim ide danas. Ti su akteri civilnog dru&scaron;tva započeli proces zagovaranja osiguranja dugoročne perspektive za djelovanje nezavisnih kulturnih i dru&scaron;tvenih centara &scaron;to je podrazumijevalo i dodjelu prostora i institucionalnu podr&scaron;ku. Osnovni je argument pri tome bio služenje lokalnoj zajednici i značajna uključenost građana, s čime se ni jedna javna ustanova ba&scaron; ne može pohvaliti. Rojc se na&scaron;ao na tom valu.
&Scaron;to biste rekli, je li i na koji način Rojc utjecao na maloprije spomenute inicijative i pothvate u drugim gradovima u Hrvatskoj? 
Kao &scaron;to su nama neki od realiziranih centara u Europi bili i jo&scaron; uvijek jesu inspiracija, vjerujemo da je model koji smo primijenili u Rojcu motivacija drugima. I to ne samo za inicijative ili udruge već i za gradske uprave. Jer, kao &scaron;to je rekao pametni gradonačelnik jednog europskog grada – svaki euro uložen u civilno dru&scaron;tvo dvostruko se vraća. Aktivni građani koji preuzimaju teret odgovornosti upravljanja javnim dobrom – pa &scaron;to bi vi&scaron;e neka mudra gradska uprava mogla poželjeti? Svoj model i iskustvo podijelili smo s mnogim organizacijama i inicijativama u Hrvatskoj i izvan nje. S organizacijama i centrima u zemlji povezani smo na mnogo razina, dok je najsnažnija veza sa sličnim centrima u Europi uspostavljena putem mreže centara [https://teh.net/ Trans European Halles].</div></div>

UsmenaPovijest:Zajednička dobra i širi društveni angažman - Povijest promjena