Admin: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »
12.10.2015
Zrinka Šajn govori o varaždinskoj nezavisnoj kulturnoj sceni, Centru za mlade i osnivanju Saveza udruga te suradnjama u regiji Sjeverozapadne Hrvatske.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Rad mladih organizacija, odnosno organizacija koje su na nezavisnoj sceni aktivne u posljednjih nek...«.

2024-01-30T13:31:50Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">12.10.2015</div><div class="article-lead">Zrinka Šajn govori o varaždinskoj nezavisnoj kulturnoj sceni, Centru za mlade i osnivanju Saveza udruga te suradnjama u regiji Sjeverozapadne Hrvatske.</div><div class="article-content"> Razgovarala: Matija Mrakovčić Rad mladih organizacija, odnosno organizacija koje su na nezavisnoj sceni aktivne u posljednjih nek...«.

Nova stranica

<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">12.10.2015</div><div class="article-lead">Zrinka Šajn govori o varaždinskoj nezavisnoj kulturnoj sceni, Centru za mlade i osnivanju Saveza udruga te suradnjama u regiji Sjeverozapadne Hrvatske.</div><div class="article-content">
Razgovarala: Matija Mrakovčić

Rad mladih organizacija, odnosno organizacija koje su na nezavisnoj sceni aktivne u posljednjih nekoliko godina te organizacija koje vode mladi, najče&scaron;će nije jo&scaron; stekao veliku vidljivost ili organizacijsku stabilnost, dok istovremeno ukazuje na aktualni razvoj scene, nove umjetničke tendencije i modele organizacije. Osim &scaron;to predstavljaju noviju generaciju stasalu na nezavisnoj kulturnoj sceni koja je ba&scaron;tinila metode organiziranja, suradnje i zagovaranja nezavisnih aktera čiji su intervjui objavljivani u arhivu Abecede nezavisne kulture, tim je organizacijama zajedničko to &scaron;to svoje programe realiziraju u prostorima koji u njihovim lokalnim zajednicama funkcioniraju kao svojevrsni dru&scaron;tveno-kulturni centri mlađe generacije. Nakon pro&scaron;logodi&scaron;njeg mapiranja prostornih resursa u Zagrebu, Karlovcu, Čakovcu, Rijeci, Puli, Splitu i Zadru, sljedeća dva mjeseca moći ćete čitati seriju intervjua s organizacijama iz &Scaron;ibenika, Koprivnice, Varaždina, Sinja i Osijeka. Seriju otvaramo razgovorom sa Zrinkom &Scaron;ajn iz [https://www.pecetri.com/ Centra za mlade Grada Varaždina], članicom udruge [https://www.facebook.com/UdrugaMladihVuk Varaždinski underground klub] (V.U.K.).

Može&scaron; li nam približiti situaciju u Varaždinu po pitanju nezavisne kulturne scene, njenih aktera i događanja, te prostora za prezentaciju rada udruga u kulturi? Postoji li u Varaždinu svijest o postojanju kulturne scene koja nije institucionalna, koja promiče drugačije umjetničke i kulturne prakse od onih tradicionalnih?
&Scaron;to se tiče Varaždina, trenutni kulturni sadržaji gotovo su u potpunosti proizvedeni u okviru neke od gradskih institucija ili usmjereni lokalnim izvorima financiranja, Gradu Varaždinu i Varaždinskoj županiji, rijetko nacionalnim, a jo&scaron; rijeđe europskim. Za Varaždin značajne kulturne manifestacije, kao &scaron;to je &Scaron;pancirfest (Turistička zajednica Grada Varaždina), Varaždinske barokne večeri (Koncertni ured Varaždin), Ljeto u Varaždinu (Koncertni ured Varaždin) jasno su, u upravljačkom smislu, ali i s obzirom na izravno financiranje iz gradskog proračuna, ovisne o lokalnoj vlasti. Tu su jo&scaron; četiri javne institucije s redovitim kulturnim programom, Hrvatsko narodno kazali&scaron;te Varaždin i Gradska knjižnica i čitaonica Metel Ožegović, Gradski muzej Varaždin i Galerijski centar Varaždin, koji kombiniranim financiranjem (izravno iz gradskog proračuna i naplatom ulaznica/članarina građanima) održavaju financijsku stabilnost.
Lokalne vlasti, s obzirom na rijetke promjene (u smislu financiranja i kadroviranja) vjerojatno su zadovoljne, a Varaždin je toliko kulturan grad da se ekstremni izrazi (ne)zadovoljstva, u normalnim okolnostima i sredinama najglasniji, rijetko mogu čuti. Tu je i Glazbena &scaron;kola Varaždin, ponovno jasne upravljačke i financijske strukture, a koja predstavlja jedan ogroman potencijal za razvoj kapaciteta u stvaranju vi&scaron;e ili manje (ne)zavisnih kulturnih, odnosno glazbenih sadržaja, i &scaron;to je jo&scaron; važnije - publike. Osim javnih gradskih institucija u Varaždinu postoje i one upravljački nezavisne, a financijski ovisne o malom broju izvora financiranja, uglavnom lokalnih uz ne&scaron;to nacionalnih. Tu se dobro drže Filmsko-kreativni studio VANIMA (Festival animacije VAFI) i Dru&scaron;tvo na&scaron;a djeca (redovan program), Umjetnička organizacija VRUM (Tjedan suvremenog plesa), Hrvatska udruga glazbenika Varaždin (Fontana blues festival), Udruga Trash (Trash film festival) i uglavnom lokalno financirani varaždinski KUD-ovi.
Potrebno je spomenuti postojanje nezavisnog gradskog kina, Kina Galerije (nekada&scaron;njeg Kina Gaj) koje vodi Filmsko-kreativni studio VANIMA, a egzstira o tro&scaron;ku Grada Varaždina, HAVC-a te u prosjeku nekolicine gledatelja koji znaju prepoznati i razlikovati vrijednost komercijalne i nezavisne filmske produkcije. Zgrada nerije&scaron;enih imovinskih odnosa s preko 300 sjedala te ne-mainstream program jo&scaron; uvijek nekako uspijevaju parirati udobnosti modernih multipleks kina, dok ekipa marljivo radi na estetici i &scaron;irenju funkcionalnosti dvorane. Nekad nekolicina udruga mladih, koje bi (s tom titulom – upravljane od mladih) trebale biti predvodnici nezavisne kulturne scene u Varaždinu, u posljednje se vrijeme svela na tek jednu – Varaždinski underground klub (V.U.K.), a činjenica da smo nedavno proslavili 10. godi&scaron;njicu postojanja te kroz to vrijeme izrazito oscilirali u aktivostima (od koncerata u privatnim dvori&scaron;tima do partnerstava u ozbiljnim EU projektima), dokazuje kako se ovdje (za razliku od drugih) ipak okupila daleko pronicljivija grupica ljudi koji jo&scaron; uvijek poku&scaron;avaju organizacijom književnih večeri, poticanjem nezavisnog izdava&scaron;tva, organizacijom radionica pisanog izražavanja i organizacijom besplatnih koncerata dati svoj doprinos uspavanoj nezavisnoj sceni. Konceptualno, bez obzira na sve, na rubu nezavisnosti u Varaždinu djeluje &Scaron;u&scaron;kavac kolektiv, kako sami kažu, "post modernistički poku&scaron;aj boljeg razumijevanja sebe i svijeta. A slijedom toga možda i otkrivanja smisla putevima novih svjesnosti u zvuku, mirisu, dodiru, slici i plesu", kao i Trash koji svojim festivalom svake godine, već 10 godina, uspijevaju odu&scaron;eviti sljedbenike zlatne motorke i ljubitelja amaterske video produkcije. 
U Varaždinu dakako, povremeno svjedočimo ponekom bljesku koji uspije osvijetliti tamne, zapu&scaron;tene i zanemarene prostore te tom prilikom, uz prožimanje svih zamislivih vrsta umjetnosti i nezamislivim emocionalnim nabojem čistog entuzijazma, kao da nastaje novi mikrosvemir svih koji su sudjelovali. Uglavnom se radi o inicijativama grupa koje čine mladi entuzijasti s vizijom neke, u smislu razvoja vrijednosnog sustava naspram kulturnih sadržaja, kvalitetnije lokalne scene. Tako je sredinom 2015. godine, nakon 6 mjeseci gotovo tajnih priprema, kulturno eksplodirala, dotad godinama napu&scaron;tena i djelomično devastirana tvornička hala jednog od nekad najpoznatijih tekstilnih industrijskih postrojenja – Varteksa. Upravo u tu svrhu okupljeni 25-člani nuSynergetic Orchestra s pridruženim Elvisom Stanićem proizveo je za Varaždin dosad nedoživljeno iskustvo, organizacijski mudro popraćeno ekskluzivnim tretmanom gostiju i vizijom koja se ne prestaje &scaron;iriti.
Za kraj, na ne&scaron;to manje fin, ali jednako, ako ne i vi&scaron;e entuzijastičan način mladi Varaždinci/ke su preuzeli pod svoje zgradu biv&scaron;eg Doma željezničara, nekad davno centar dru&scaron;tvenog zbivanja u Varaždinu (&scaron;to pamte njihovi roditelji), očistili je od godinama skupljanog smeća, učinili gotovo ugodnom za boravak te je već gotovo godinu dana koriste za potrebe organiziranja dosad 50-ak različitih sadržaja. Ne manje bitno, dvorana s pozornicom za oko 500 ljudi u sklopu zgrade, prije koji dan je doživjela svoj prvi, dodu&scaron;e unplugged koncert (da se susjedi ne bi ljutili) pod nazivom I&scaron;tekani VAKUUM. Organizacija koncerta čija je financijska konstrukcija zaokružena na 0 kuna (uloženih i zarađenih) uz plemenitu svrhu (Masterpeace mreža) dokazuje potencijal lokalnih, uglavnom neafirmiranih izvođača i publike gladne svirke. Interes je raspirio vatru s obje strane te su predviđena jo&scaron; dva glazbena događaja s organizacijskim pojačanjem koje je vrijedilo čekati. Bilo je nekoliko poku&scaron;aja osnivanja udruga mladih unazad 5 godina, no sve je brzo zaboravljeno jer ta dru&scaron;tvena kategorija u ovom trenutku nije spremna (a možda ni sposobna) za konzistentan rad na razvoju nezavisne scene. Zaključak: trudimo se, ali treba biti strpljiv.

Početkom prosinca 2014. otvoren je Centar za mlade u Varaždinu u prostoru biv&scaron;eg Doma željezničara u Kolodvorskoj ulici, kojeg su svojim volonterskim radom uredili članovi udruga mladih. Koliko je Grad pomogao uređenje?
Nakon dosta godina (sigurno desetak), nekoliko garnitura lokalnih vlasti i seljenja ideje Centra za mlade u zapu&scaron;tene, a najče&scaron;će i potpuno za boravak neadekvatne prostore u Varaždinu, dobiven je ovaj prostor. Činjenica da krov na pojedinim mjestima proki&scaron;njava, da je prostor zatečen pun otpada, pra&scaron;an, bez ikakve izolacije od vrućina ljeti te nažalost bez grijanja zimi, dovoljno govori o tome da Grad teži da mu poticanje ovakve inicijative bude &scaron;to jeftinije rje&scaron;enje. To nije tajna te su sve dosada&scaron;nje rasprave s gradskim službama tekle u tom smjeru. Grad je u samim počecima, nakon inicijalnog či&scaron;ćenja prostora, uložio u kupnju podnih obloga (tepisona) za ukupno ne&scaron;to vi&scaron;e od 100 metara kvadratnih povr&scaron;ina prostorija koje se redovito koriste, kupnju 30-ak konferencijskih stolica za veću dvoranu te boje i veći dio alata za krečenje zidova. Tu je jo&scaron; potrebno istaknuti i poduzeće Varteks s donacijom u robi te lokalni Rotary klub. Grad je kasnije, prilikom otvaranja novog trgovačkog centra za proizvode za gradnju i uređenje prostora, dogovorio donaciju koja je pokrila adaptaciju sanitarija i zvučnu izolaciju podrumske prostorije. Uz veliku količinu volonterskog rada koji je dosad uložen, bilo bi neprimjereno reći da takva podr&scaron;ka nije bila značajna.

U Centar za mlade smje&scaron;teno je &scaron;est udruga. O kojim se udrugama radi i kakva sve događanja organizirate? Koliko je Centar posjećen i kolika mu je vidljivost u lokalnoj zajednici?
E da, u Centar za mlade, popularni VAKUUM, je po objavi natječaja za prijedlog programa u&scaron;lo ukupno &scaron;est organizacija. Do drugog značajnog lokalnog problema dolazimo činjenicom da se zadržalo njih dvije! Varaždinski underground klub – V.U.K. i Era slobodnih ruku. Osim njih, tu su bili jo&scaron; Dru&scaron;tvo crvenog križa koje zbog fluktuacije volontera/ki nažalost nije zadržalo prisutnost i aktivnost, Udruga VURA koja je u međuvremenu uga&scaron;ena, Udruga VuDu čiji su članovi u potrazi za egzistencijom emigrirali iz Varaždina te lokalni ogranak AIESEC-a s kojim je suradnja dodu&scaron;e zadržana, no zasad u dijelu sadržaja ograničenog za njihove članove. No tu suradnju razvijamo dalje te postoje razni planovi.
&Scaron;to se tiče sadržaja programa, nekako smo sve zajedno u jednom trenutku segmentirali u 4 skupine: jo&scaron; uvijek aktualno pitanje uređenja prostora, informiranje i PR, kreativni sadržaji (radionice izrade različitih recikliranih predmeta, dekorativnih predmeta od svih zamislivih materijala, izlaganje umjetničkih radova itd.) te edukativni program (različite tribine, IT radionice, razmjene iskustava itd.), a eto upravo smo odradili i organizaciju prvog koncerta. Nadamo se u skoroj budućnosti držati otvorenim i dnevni boravak. Dosad je prema na&scaron;im statistikama organizirano preko 60 sadržaja u te 4 kategorije, centar je posjetilo oko 1000 ljudi te je uspostavljena suradnja s preko 50 organizacija i pojedinaca u provedbi programa. 
Posjećenost centra dosta varira, ovisi o pojedinačnom interesu za neki sadržaj, tro&scaron;kovima provedbe, odnosno spremnosti za volonterski angažman i raspoloživosti opreme i alata za rad. Vidljivost u ovih prvih skoro godinu dana je ne&scaron;to ispod na&scaron;ih očekivanja, s obzirom na zadovoljstvo angažmanom oko kanala ogla&scaron;avanja koje volonterski uspijevamo redovito pokrivati. Zadovoljni smo web stranicom koju smo pokrenuli iako jo&scaron; nije zakupljena domena pa izgleda malo čudno u browseru, [https://www.facebook.com/Centar-za-mlade-grada-Vara%C5%BEdina-491912847613527/timeline/ Facebook stranicom] koja izbaci barem 10-ak objava dnevno s različitim najavama događanja u Varaždinu i kod nas te twitterom koji lokalno nije previ&scaron;e popularan, ali je zgodan za brzi info o aktualnostima. Prilično smo zadovoljni i s medijskom prisutno&scaron;ću i praćenjem na lokalnoj razini. Kako pratimo trendove, jasno nam je da mladi s dru&scaron;tvenih mreža sve vi&scaron;e prelaze na instant mesagging (Viber i WatsApp) pa treba ulagati dodatne napore u live promociju (W2M, itd.) po &scaron;kolama i fakultetima, a ostav&scaron;tina nekog uvriježenog stava prema "tamo nekim mladim aktivistima i volonterima" nam ne pomaže previ&scaron;e.

Vlasnik Doma je HŽ, a Grad je zgradu dobio u najam na pet godina. Na koji su način udruge dogovorile s Gradom kori&scaron;tenje prostora?
Dakle, ovo je pravi dio priče! Dokumenti dogovora Grad – HŽ nisu javni, no poku&scaron;at ću ovo pojednostaviti. Grad ugovorom o zakupu prostora uz preuzimanje obaveze investicijskog održavanja i plaćanja tro&scaron;kova režija dobiva prostor od HŽ-a. Dogovor s tada&scaron;njim Savjetom mladih na čelu s Dragutinom Kličekom, kolegom iz V.U.K.-a, jest da se dokaže da za prostorom ima potrebe, tj. da ga mladi žele koristiti, a zauzvrat će se pokrenuti pregovori za dugoročni zakup prostora s HŽ-om. Savjet mladih, kao savjetodavno tijelo Grada, u nemogućnosti operativnog bavljenja prostorom, raspisuje natječaj za prijedloge programa udrugama mladih i za mlade. Prijedlozi njih 6 bivaju prihvaćeni te je zami&scaron;ljeno da one u smislu tada neformalnog, a u budućnosti formaliziranog Saveza udruga, upravljaju prostorom. Komunikacija udruga i Grada odvija se putem Savjeta mladih. Srećom, s obzirom na trenutni manjak broj udruga mladih i za mlade, preostali korisnici VAKUUM-a bili su dovoljno otvoreni za sve moguće vidove suradnje i ugo&scaron;ćivanja s drugim organizacijama i pojedincima te je sve zajedno preživjelo stvarno hladnu zimu i prevruće ljeto.

U posljednjem razgovoru rekla si mi da namjeravate osnovati Savez udruga mladih VAKUUM bez obzira na formalne uvjete vezane uz prostor. Može&scaron; li nam približiti priču oko saveza udruga i va&scaron;ih nastojanja u vezi s prostorom?
Da, skupilo se u međuvremenu jo&scaron; udruga ili inicijativa koje će podržati osnivanje saveza udruga pod nazivom Centar za mlade – VAKUUM, pa će se to i dogoditi u, nadam se, kratkom vremenu. Fizički prostor djelovanja je značajan, ali ne i presudan faktor za aktivnost jednog takvog centra za mlade. On u konačnici može biti virtualan te koristiti svu moguću postojeću javnu i/ili privatnu infrastrukturu kad se za tim pokaže potreba. Trenutni prostor vidimo kao ogroman potencijal za rast i razvoj priče o Centru za mlade – VAKUUM i bilo bi nam drago da ga uspijemo oživjeti u smislu ulaganja u energetsku učinkovitost i uređenje. No tu je potrebam dobar dijalog s javnim vlastima, koje dosad nažalost nisu pokazale previ&scaron;e interesa za uspostavu istog. S druge strane, dosada&scaron;nja iskustva s prostorima u koje su gradske vlasti dosad poku&scaron;avale smjestiti koncept centra za mlade, te postojeći raspoloživi prostori u gradu, ne daju nam za pravo da očekujemo ne&scaron;to puno bolje.

&Scaron;to nedostaje Varaždinu u kontekstu nezavisne kulturne scene i scene mladih?
Svega, prostora, programa, a sve zajedno nekako se stapa u čvor koji se sastoji od ljudi s interesom da prije spomenuto osiguraju. Prostora uvijek ima, no idejno su usmjereni isključivo komercijalizaciji. To zapravo nije problem i dugoročno je pozitivna stvar, no bez po&scaron;tovanja i doprinosa procesu izgradnje statusa poželjnog sadržaja (različitih kulturnjaka) kroz omogućavanje uspostave kontakta s lokalnom publikom, zapravo je dokazano u najmanju ruku upitno. Dosad je to uzelo danak u broju lokalnih aktera nezavisne scene koji se odluče razvijati u Varaždinu, a posljedično i kvaliteti ponuđenog sadržaja. Dakle, ljudi koji će kao akteri nezavisne scene stvoriti priliku da kulturnjaci dođu u kontakt s lokalnom publikom koja će reći &scaron;to smatra zanimljivim i poželjnim.

Kakve su mogućnosti povezivanja s regijom Sjeverozapadne Hrvatske (udrugama, pojedincima, platformama) i općenito zagovaračke mogućnosti mladih udruga u kulturi?
S na&scaron;e, barem moje strane, to je u neku ruku i posve prirodno i poželjno. Regionalni centri u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj su možda premale sredine da izolirano u kontinuitetu grade nezavisnu kulturu. Možda i nisu, ali je moj dojam takav s obzirom na trenutni interes koji viđam. Potrebno je skupiti ljude, organizacije i prostore kod kojih postoji interes za kreiranje i organizaciju tih tipova sadržaja. Geografski je na ovom području sve dovoljno blizu i postoji već određena migracijska praksa za različitim tipovima sadržaja nezavisne kulturne scene. No dolazimo do specifičnog obrasca pona&scaron;anja ovog podneblja (možda i Hrvatske) koje mnoge tjera na retoriku u smislu "ja hoću svoje!". Treba ponekad uvidjeti kolektivnu korist koja definitivno nadilazi osobnu i isticati je u borbi nezavisnih kulturnjaka.

Trenutno u Hrvatskoj postoji vi&scaron;e inicijativa koje se zalažu za osnivanje dru&scaron;tveno-kulturnog centra (u Karlovcu, Splitu, Čakovcu...). Razgovara li se u Varaždinu o dru&scaron;tveno-kulturnom centru, i ako da, kakav sadržaj on podrazumijeva, a kakav model upravljanja?
Dobro smo upoznati s inicijativama, pogotovo od sudjelovanja u projektu "Stvaranje javnih prostora po mjeri građana" s CeZaM-om iz Čakovca, udrugom Mamuze iz Koprivnice te Platformom 9.81. Vidimo li se u toj priči? Definitivno! Svjesni smo veličine prostora kojim raspolažemo i trenutnog postojanja neiskori&scaron;tenosti kapaciteta istog. Uz ranije spomenuti mali broj udruga mladih, pozitivne aspekte dijeljenja resursa i suradnje s drugim udrugama, različitih područja djelovanja najbolje ćemo iskoristiti tako da, za početak ostanemo otvoreni prema ideji da se Centar za mlade razvije u dru&scaron;tveni ili kulturni centar. Time će broj i kvaliteta sadržaja neminovno rasti, a za razvoj modela upravljanja već imamo temelje. Uzeti pozitivna iskustva na&scaron;ih susjeda iz [https://www.facebook.com/DrustveniCentarCakovec Čakovca] koji su trenutno najbolji primjer javno-civilnog partnerstva, vidjeti &scaron;to je i kako valjalo u Centru za mlade - VAKUUM te izolirati stavove i obrasce pona&scaron;anja spomenute u prethodnom pitanju.
</div></div>

UsmenaPovijest:Trudimo se, ali treba biti strpljiv - Povijest promjena