Admin: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »
27.10.2014
S Darkom Ciglarom razgovarali smo o prostornim mogućnostima i zagovaračkim kapacitetima organizacija u kulturi, aktivnostima Inicijative 1729/2 i stvaranju Društvenog centra Čakovec.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Gotovo se sve organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj u manjoj...«.

2024-01-30T13:32:44Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">27.10.2014</div><div class="article-lead">S Darkom Ciglarom razgovarali smo o prostornim mogućnostima i zagovaračkim kapacitetima organizacija u kulturi, aktivnostima Inicijative 1729/2 i stvaranju Društvenog centra Čakovec.</div><div class="article-content"> Razgovarala: Matija Mrakovčić Gotovo se sve organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj u manjoj...«.

Nova stranica

<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">27.10.2014</div><div class="article-lead">S Darkom Ciglarom razgovarali smo o prostornim mogućnostima i zagovaračkim kapacitetima organizacija u kulturi, aktivnostima Inicijative 1729/2 i stvaranju Društvenog centra Čakovec.</div><div class="article-content">
Razgovarala: Matija Mrakovčić

Gotovo se sve organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Unatoč tome &scaron;to u mnogim gradovima postoje objekti, iako se često radi o napu&scaron;tenim zdanjima vojne ili industrijske ba&scaron;tine, procesi otvaranja, prenamjene i obnove ovih prostora uglavnom su vrlo spori. Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje ovakvih prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno vi&scaron;e zagovaračkih platformi i inicijativa. Te inicijative promiču inovativne modele upravljanja temeljene na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. Njihov je cilj utjecati na dono&scaron;enje političkih odluka u ovom polju te otvaranje i realizaciju zajedničkog procesa iznalaženja adekvatnog modela obnove i vođenja takvih prostora u pojedinim lokalnim sredinama. 
U sljedećim ćete tjednima moći čitati razgovore s inicijativama i udrugama iz Rijeke, Pule, Zadra, Splita, Karlovca i Zagreba, a temat otvaramo razgovorom s Darkom Ciglarom, voditeljem koordinacijskog tima čakovečke [https://www.facebook.com/inicijativa1729 Inicijative 1729/2].
Kakve su prostorne mogućnosti, trenutni kapaciteti i iskori&scaron;tenost prostora u Gradu Čakovcu za organizacije u kulturi?
Čakovec se razlikuje od drugih gradova Hrvatske. Ne postoje neiskori&scaron;teni prostori u vlasni&scaron;tvu jedinice lokalne ili regionalne samouprave ili oni u državnom vlasni&scaron;tvu, osim čestice 1729/2 (dijela prostora stare vojarne u vlasni&scaron;tvu Međimurske županije). Prostori u privatnom vlasni&scaron;tvu, koji bi se mogli staviti u funkciju organizacija u kulturi, danas su uglavnom neiskori&scaron;teni, prvenstveno zbog njihove visoke cijene ili nerije&scaron;enih imovinsko-pravnih odnosa. Gradske, županijske i druge institucije, radi održivosti, uglavnom teže komercijalnim sadržajima. Kino dvorane često nude cijeli raspon Hollywoodskih blockbustera, koncertne dvorane su ispunjene gostovanjima "legendi" hrvatske estrade.
U Čakovcu ne postoji adekvatan prostor (koncertni, galerijski, kazali&scaron;ni i drugo) za izvaninstitucionalne, suvremene, novomedijske, umjetničke sadržaje. Prije godinu dana nova ekipa [https://www.facebook.com/KlubProstorCakovec/ Centra za mlade] je oživjela stari Prostor novim sadržajima (Prostor djeluje u iznajmljenom privatnom prostoru, najam plaća Grad Čakovec), &scaron;to možemo promatrati kao značajan doprinos razvoju lokalne nezavisne kulturne scene.
Premalo je suradnje i dijaloga između relevantnih dionika, &scaron;to se odražava na sadržaje, iskori&scaron;tenost prostornih resursa i samu vidljivost kulturnih sadržaja. Na gradskoj razni ne postoji Strategija razvoja kulture, &scaron;to je između ostalog i identificirano kao razvojni problem u izradi nove županijske razvojne strategije.
Možete li nam ukratko predstaviti kronologiju pokretanja Inicijative 1729/2, odnosno ideju iza Dru&scaron;tvenog centra Čakovec? Kakav sadržaj takav Centar podrazumijeva, a kakav model upravljanja?
Dvadesetak godina organizacije civilnog dru&scaron;tva, aktivni pojedinci i pojedinke u lokalnoj zajednici i lokalna zajednica sama nemaju adekvatan prostor za organizaciju i implementaciju kulturnih, dru&scaron;tvenih, dru&scaron;tvenopoduzetničkih programa i aktivnosti. Već sredinom pro&scaron;log desetljeća inicijativa koja je okupljala desetak organizacija civilnog dru&scaron;tva propitivala je i zagovarala drukčije modele kori&scaron;tenja i prenamjene postojećih javnih resursa, no Grad tada nije bio u mogućnosti adekvatno odgovoriti na njihove legitimne zahtjeve. U ljeto 2007. godine Međimurska županija postaje vlasnik cijelog prostora biv&scaron;e vojarne Nikola &Scaron;ubić Zrinski u Čakovcu. Zajedno s vojnim poligonima u neposrednom susjedstvu područje obuhvaća ukupnu povr&scaron;inu od oko 55 hektara. Regionalna razvojna agencija Međimurja REDEA je uz podr&scaron;ku tada&scaron;nje županijske vlasti 2007. godine pokrenula inicijativu stavljanja prostora biv&scaron;e vojarne u funkciju razvoja i time spriječila njegovu rasprodaju ili potpuno propadanje. Sada&scaron;nji "Centar znanja" trenutno uključuje razvojne i obrazovne institucije, a u drugoj fazi daljnjeg razvoja predviđena je izgradnja studentskog doma i sportske dvorane te uređenje parka. No, projekt "Centra znanja" ne obuhvaća prostor cijele biv&scaron;e vojarne. Na krajnjem rubu kompleksa nalazi se parcela ukupne povr&scaron;ine 23 920 m² i izgrađenog zemlji&scaron;ta povr&scaron;ine 1585 m² koja nije predviđena za uključenje u projekt. Upravo na tom području neformalna građanska inicijativa (koja se prema broju katastarske čestice nazvala Inicijativa 1729/2), motivirana stvaranjem velikih promjena u lokalnoj zajednici, predložila je i pokrenula razvoj novog razvojnog projekta u lokalnoj zajednici – Dru&scaron;tveni centar Čakovec.
Početkom 2014. godine dvadesetak organizacija civilnog dru&scaron;tva, dru&scaron;tvenih poduzeća, platformi, neformalnih inicijativa, dru&scaron;tvenih aktivista/ica, kulturnih djelatnika/ica, dru&scaron;tvenih inovatora/ica i zainteresiranih građana/ki pokrenulo je razvoj ovog novog razvojnog projekta u lokalnoj zajednici. Okupljeni smo u neformalnu platformu s ciljem razvoja i uspostave samoodrživog modela kori&scaron;tenja i participativnog upravljanja javnim resursom u lokalnoj zajednici, gdje bi članovi/ice zajednice imali potpunu slobodu okupljanja s ciljem provedbe grupnih aktivnosti, dru&scaron;tvenopoduzetničkih djelatnosti, socijalnih i kulturnih usluga, informiranja i drugih djelatnosti/aktivnosti.
Bitne odrednice Dru&scaron;tvenog centra Čakovec su neprofitabilnost, participativnost, inkluzivnost i solidarnost. Kao važan cilj postavljamo i očuvanje zatečene (od čvrste gradnje) slobodne parkovno-rekreativne povr&scaron;ine. Na&scaron;a je ideja vodilja postići da ovaj "izgubljeni" prostor u &scaron;irem centru Čakovca izbjegne sudbinu mnogih sličnih javnih prostora koji su zbog komercijalne politike javnih vlasti pretvoreni u privatne prostore. Građanima su itekako potrebni prostori socijalne razmjene i kulturne proizvodnje, mjesta na kojima će razgovarati o svojim pravima i dužnostima zajedničkog života u gradu i sudjelovanju u njegovu razvoju. Umjesto da se javni i kulturni život u gradu isključivo događa na mjestima institucionalne kulture ili trgovačkim centrima na kraju grada, građani bi trebali imati mogućnosti stvoriti javne prostore po svojoj mjeri.
Želimo razviti nezavisni, samoodrživi dru&scaron;tveno-kulturni centar, stabilnu i prepoznatljivu međusekstorsku mrežu udruga, dru&scaron;tvenih poduzeća, ustanova, neformalnih inicijativa i pojedinaca/ki u javnom prostoru te dugogodi&scaron;nje i funkcionalno partnerstvo s lokalnom zajednicom. Do sada smo održali petnaestak javnih okupljanja, obilježavanja i aktivnosti za razvoj dru&scaron;tvenog centra te nastavljamo s izradom investicijske studije. Bitno je jo&scaron; jednom naglasiti kako sadržaj centra, infrastrukturni i programski, proizlazi upravo iz stvarnih potreba i mogućnosti koje su građani i okupljeni u Inicijativi prepoznali. Kroz ovaj otvoreni proces i aktivnosti mapirali smo neke potencijalne sadržaje Centra te izradili idejno rje&scaron;enje prema kojem bi se na tom prostoru trebali nalaziti brojni sadržaji poput hosting prostora za dru&scaron;tvena/socijalna poduzeća, dru&scaron;tvenopoduzetničkog inkubatora i coworking prostora, Centra za osposobljavanje, rehabilitaciju i zapo&scaron;ljavanje osoba s invaliditetom, nezavisnog kulturnog centra, knjižnice iz zajednice, knjižare, zaklade lokalne zajednice, banke/knjižnice sjemenja, bike shopa i biciklopopravljaone, hacklaba, knjižnice alata, otvorenih/zatvorenih studijskih prostora, studio-apartmana za smje&scaron;taj tijekom rezidencijalnih programa itd.
Sadržaja i ideja zaista ne nedostaje. Model razvoja i upravljanja Dru&scaron;tvenim centrom Čakovec definirat će se do kraja 2014. godine. Bazirat će se na tripartitnom partnerstvu (Grad Čakovec, Međimurska županija i Inicijativa 1729/2), otvorenom sudjelovanju, procesima suodlučivanja, suodgovornosti, solidarnosti i transparentnosti djelovanja.
Na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog dru&scaron;tva za financiranje gradskog dru&scaron;tveno-kulturnog centra projekt Inicijative 1729/2, Grada Čakovca i Međimurske županije smje&scaron;ten je u kategoriju B. Kako je tekao proces dogovaranja suradnje s gradom? Za&scaron;to je, prema vama, cjelovit projekt zavr&scaron;io u B kategoriji?
Budući da je prostor biv&scaron;e vojarne (čestica 1729/2) u vlasni&scaron;tvu Međimurske županije, bilo je vrlo važno uključiti donositelje odluka u ovaj proces od samog početka. Ovakav centar je definitivno i u interesu Grada Čakovca te smo na sve dosada&scaron;nje aktivnosti uredno pozivali predstavnike grada, županije i drugih institucija. Inicijativa je već uspostavila suradnju s Gradom Čakovcem i Međimurskom županijom te smo potpisali Partnerski sporazum kojim sve tri strane iskazuju svoju zainteresiranost za pripremu i provedbu projekta Dru&scaron;tveni centar Čakovec. Potpisivanje sporazuma nam je između ostalog omogućilo da na tom prostoru legitimno održavamo sve dosada&scaron;nje aktivnosti. Kako bi konkretizirali ovu zajedničku zainteresiranost donositelja odluka, ali i drugih organizacija iz različitih područja i djelatnosti, projekt dru&scaron;tvenog centra Čakovec smo već sada prijavili na nekoliko natječaja, program [https://zaklada.civilnodrustvo.hr/ Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga dru&scaron;tva] (Prostori sudjelovanja), Zaklade [https://kulturanova.hr/ Kultura Nova] (Programi podr&scaron;ke 2014.), Ministarstva kulture, mreže [https://www.clubture.org/ Clubture] (CT – Lab) itd.
&Scaron;to se tiče natječaja Zaklade, stvar je prilično jasna. Ako pogledamo projekte koji su u&scaron;li u kategoriju A, poput [http://rojcnet.pula.org/ Rojca] u Puli, možemo reći da su ti "projekti" već u odmakloj fazi. Jasniji je model upravljanja, prava i obveze, ulaganja, korisnici imaju potpisane ugovore itd. Budući da pitanje ustupanja/najma/prodaje i upravljanja tim prostorom koji je u vlasni&scaron;tvu Međimurske županije jo&scaron; uvijek nije do kraja definirano, nerealno je bilo očekivati da ćemo se naći u kategoriji A. Projekt Dru&scaron;tvenog centra Čakovec je prije svega cjelovit u smislu idejnog rje&scaron;enja, plana i programa, no jo&scaron; nisu definirani svi modeli i koraci razvoja projekta.
Na koji se sve načine može financirati dru&scaron;tveno-kulturni centar i kakva je uloga strukturnih fondova za njihov razvoj?
Većina centara je u početku bila barem dijelom financirana ili potpomognuta iz lokalnih proračuna kako bi se postigla financijska stabilnost. Već smo spomenuli neke natječaje, pa možemo reći da je projektno financiranje važno. No, u Dru&scaron;tvenom centru Čakovec, veliki naglasak će se stavljati na financijsku održivost koja bi većim dijelom trebala biti osigurana generiranjem prihoda kroz mnogobrojne sadržaje i aktivnosti koje će provoditi u centru.
Kada govorimo o strukturnim fondovima, prije svega mislimo na Europski socijalni fond ([https://ec.europa.eu/esf/home.jsp ESF]) kroz koji će se prije svega moći financirati programski sadržaj u ovakvom centru, ovisno o planiranim djelatnostima i aktivnostima organizacija koje će u njemu djelovati, a u manjoj mjeri i neka ulaganja u infrastrukturu. Infrastrukturne investicije planiramo financirati kroz Europski fond za regionalni razvoj ([https://ec.europa.eu/regional_policy/en/funding/erdf/ ERDF]) i Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj ([https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=LEGISSUM:l60032 EAFRD]). Preduvjet povlačenju sredstava iz strukturnih fondova je usklađenost ovih projekata s brojnim strategijama, programima na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini, potpora lokalne zajednice, vlasti i naravno razrije&scaron;eni imovinsko-pravni odnosi. Pored svega, nije bit samo u prikupljanju/povlačenju sredstava, već i u smanjenju tro&scaron;kova. Dobrim planiranjem, optimizacijom i kori&scaron;tenjem zajedničkih resursa organizacija/pojedinaca smje&scaron;tenih u tom prostoru, samih korisnika, može se uvelike utjecati na održivost. Dakle, potrebno je kvalitetno organizacijsko/programsko, operativno i financijsko planiranje i upravljanje te kombinacija različitih izvora financiranja.
Postoje li primjeri realiziranih civilno-javnih partnerstava, u domaćem i stranom kontekstu, koji su utjecali na razvoj inicijative i na koji način?
Naravno. Za nas su važni procesi koje razvijaju zagrebački [http://www.upogoni.org/wp/ Pogon], Dru&scaron;tveni centar Rojc u Puli, [https://molekula.org/ Savez udruga Molekula] u Rijeci, [https://www.facebook.com/PlatformaDomaMladih Dom mladih] u Splitu itd. Prije svega ovi primjeri mogu poslužiti kao dobra podloga za analizu i učenje. Kroz te primjere mogli smo vidjeti kako je tekao proces od ideje do realizacije, proces zagovaranja, kako su uspostavljene strukture upravljanja, prava i obaveze, vidljivost, modeli financiranja i održivosti, kako korisnici kreiraju sadržaje itd.
Van Hrvatske, možemo vidjeti zaista velik broj sličnih inicijativa i projekata: od nedavne gdje su građani Berlina odbacili na referendumu prijedlog da se biv&scaron;i aerodrom Tempelhof, koji je simbol hladnog rata, pretvori u poslovni i stambeni centar pa sve do mnogobrojnih inspirativnih centara poput [https://www.ufafabrik.de/en UFA Fabrik] (Berlin, Njemačka), [https://www.touofficial.com/ Tou Scene] (Stavanger, Norve&scaron;ka), [https://www.verkatehdas.fi/ Verkatehdas] (Hameenlinna, Finska), [http://fabrikacci.ru/en/ CCI Fabrika] (Moskva, Rusija), [https://latabacalera.net/ La Tabacalera] (Madrid, &Scaron;panjolska), [https://www.melkweg.nl/nl/ Melkweg] (Amsterdam, Nizozemska), [https://www.halle14.org/ Halle 14] (Leipzig, Njemačka) itd.
Prema va&scaron;em sudu, kakve su zagovaračke mogućnosti organizacija civilnog dru&scaron;tva u Čakovcu i Međimurskoj županiji?
Zagovaračke mogućnosti organizacija civilnoga dru&scaron;tva u Čakovcu i Međimurju su velike no kapacitete, znanje i iskustvo za ovakve procese tek treba dograditi. Pojedinačnih ad hoc istupa i zagovaračkih inicijativa organizacija civilnoga dru&scaron;tva je bilo, često s velikim utjecajem na promjene, &scaron;to govori o određenoj "težini" OCD-a, pojedinaca, no vjerojatno bi utjecaj bio puno veći da se u takve procese ulazilo planski i koordinirano. Potrebno je poraditi i na aktiviranju građana u ovakvim procesima, jer sama deklarativna podr&scaron;ka nije dovoljna.
Koliko je čakovečka nezavisna scena vidljiva u javnosti? Postoje li na sceni novi modeli organizacija u kulturi ili kulturnih inicijativa i nove potrebe za prostorima? Kakve su mogućnosti preno&scaron;enja znanja iskusnijih organizacija na nove?
Izvaninstitucionalna kultura je danas izrazito slabo zastupljena na području sjeverozapadne Hrvatske, a ponuda inovativnih umjetničkih i kulturnih sadržaja je na izrazito niskom nivou u aktualnoj ponudi lokalnih kulturnih institucija. Također, nema dovoljno organizacija i zajednica koji bi na tom području razvijale koncepte i sadržaje takve kulture. Sjeverozapadna Hrvatska imala je izrazito snažnu razvijenu nezavisnu scenu koja se razvijala 80-ih godina kroz omladinske klubove te 90-ih godina kada se ta ista scena snažno razvila djelujući kroz kulturne centre i klubove, muzičku i umjetničku scenu te nezavisno izdava&scaron;tvo tj. fanzine, čime su Čakovec i okolica aktivizmom prednjačili u Hrvatskoj kao jedan od gradova koji imaju jednu od najjače razvijenih nezavisnih scena. U posljednjih 20-ak godina nastale su brojne inicijative koje su radile na razvoju i djelovanju na području izvaninstitucionalne kulture, no unatrag desetak godina možemo svjedočiti velikoj zakinutosti na tom polju djelovanja, te raspadu suradnji ili pak hibernaciji određenih inicijativa.
Unazad godinu dana možemo zapaziti lagan pozitivan razvoj, prvenstveno energijom i zalaganjem mlađih generacija, nezavisne muzičke i kulturno umjetničke scene, no, velik je problem dislociranost umjetnika i organizacija, nedostatak adekvatnih prostora, nepoznavanje marketinga kulturnih organizacija te zapostavljanje učinkovitih modela suradnje, kulturne razmjene i partnerstava. Samim time, saznanja umjetnika, prijenos iskustva i informacija zasigurno nije na nekoj proaktivnoj i zadovoljavajućoj razini. Kroz neke na&scaron;e projekte i aktivnosti poku&scaron;avali smo utjecati i na taj aspekt umrežavanja i jačanja suradnje, pružanja podr&scaron;ke, no nismo u potpunosti zadovoljni postignutim. Sve navedeno se dakako odražava i na slabiju vidljivost u javnosti.</div></div>

UsmenaPovijest:Stvaranje javnih prostora po mjeri građana - Povijest promjena