Admin: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »
11.5.2010
Skvotiranje Kuglane u Zagrebu početkom devedesetih bio je kratak ali intenzivan događaj koji je kasnije poslužio kao iskustvo različitim grupama, a o čemu razgovaramo s Markom Strpićem.

Piše: Marko Strpić

Zagreb je u ranim devedesetim bio pustoš, kako ekonomski, ta...«.

2024-01-30T13:31:59Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">11.5.2010</div><div class="article-lead">Skvotiranje Kuglane u Zagrebu početkom devedesetih bio je kratak ali intenzivan događaj koji je kasnije poslužio kao iskustvo različitim grupama, a o čemu razgovaramo s Markom Strpićem.</div><div class="article-content"> Piše: Marko Strpić Zagreb je u ranim devedesetim bio pustoš, kako ekonomski, ta...«.

Nova stranica

<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">11.5.2010</div><div class="article-lead">Skvotiranje Kuglane u Zagrebu početkom devedesetih bio je kratak ali intenzivan događaj koji je kasnije poslužio kao iskustvo različitim grupama, a o čemu razgovaramo s Markom Strpićem.</div><div class="article-content">
Pi&scaron;e: Marko Strpić

Zagreb je u ranim devedesetim bio pusto&scaron;, kako ekonomski, tako i kulturno, dok su prostori koje bi mogla koristiti nezavisna kulturna scena (kako je danas zovemo) bili nepostojeći ili su se svodili na svega nekoliko neodgovarajućih prostora koji su pružali kakvu-takvu alternativu. Naime, u kaosu koji je nastao nakon raspada federalne države i zbog ideje da sve treba privatizirati i komercijalizirati, ono malo prostora koji su postojali i predstavljali barem nekakvu infrastrukturu krajem osamdesetih su nestali ili su pretvoreni u privatne kičaste birtije. Rat je stvorio plodno tlo za ga&scaron;enje svega, od tvornica do kulturnih prostora. No unatoč pritisku brutalne situacije u koju smo dovedeni i povr&scaron;ne slike kako je sve bez ikakve perspektive, u pozadini se događalo ne&scaron;to vrlo zanimljivo i dinamično.
Naime, unatoč nestanku svake infrastrukture, ipak je postojala scena ljudi koja je po podrumima, garažama i atomskim skloni&scaron;tima održavala nezavisnu glazbenu (i ostalu) scenu na životu, a sve to su pratili fanzini (o čemu sam već pisao na [https://www.kulturpunkt.hr/i/kulturoskop/407/ Kulturpunktu]). Postojale je dakle prilično živa scena ljudi koji su se okupljali gdje su mogli, od prostora Antiratne kampanje i atomskih skloni&scaron;ta do parkova, ulica, kafića i tek povremenih koncerata ili predstava koji su se održavali na često vrlo čudnim mjestima. Kako bih dočarao situaciju, možda je najbolje opisati koncert koji se održao negdje krajem 1994. godine u atomskom skloni&scaron;tu u &Scaron;panskom, gdje nikome nije bilo te&scaron;ko doći (danas je te&scaron;ko "potegnuti" i do Močvare jer je "daleko"), a okupili su se ljudi iz Siska, Pule, Pazina, Požege i Zagreba... Klimatizacija nije radila, pa je negdje oko pola koncerta bilo nemoguće zapaliti cigaretu zbog nedostatka kisika, dok su vani policajci poku&scaron;avali ući u skloni&scaron;te, ali nisu mogli jer su se vrata otvarala samo iznutra...
Vjerujem da je ovo sasvim dovoljno da dočara situaciju u kojoj se nastavak priče odvija. Sve opisano i jo&scaron; niz drugih problema, potaknuli su prvenstveno razne supkulturne grupe, anarhiste i muzičare raznih alternativnih smjerova da krajem rujna 1994. godine udruže snage, nađu se i dogovore prvo organizirano skvotiranje u Zagrebu. Za skvotiranje je odabrana Kuglana koja se nalazila iza Autobusnog kolodvora, a pripadala je tvornici Gredelj. Bilo je to &scaron;areno dru&scaron;tvo, motivacije su bile različite, ali je sve skupa povezivala ideja za otvaranjem prostora koji će biti ne&scaron;to drugačije, ne&scaron;to "na&scaron;e" i gdje će sami korisnici prostora stvarati program na nekomercijalan način, &scaron;to do tada nije bilo moguće.
Konkretna inicijativa je do&scaron;la od strane ZAP-a (Zagrebački anarhistički pokret), no ideja je bila pozvati sve koje ova akcija može zanimati (tome se priključio i dana&scaron;nji URK, odnosno ekipa koja danas vodi [https://www.kulturpunkt.hr/i/kulturoskop/398/ Močvaru]).
Plan je bio jednostavan. Prvo je napravljeno dosta letaka koji su pozivali ljude da dođu u petak 7. listopada 1994. i sudjeluju u skvotiranju, ali i da izvedu svoju točku - žongliraju, sviraju, &scaron;to god znaju. Već sam letak je otkrivao puno o samoj ideji, pa ću ga kratko citirati: Proslavite stvaranje slobodnog socijalno-kulturnog centra - Dođite i sudjelujte u okupiranju stare kuglane. Ako ste umjetnik ili bilo kakav izvođač, dođite i izvedite svoju točku... Žele nas zarobiti u duhovne krletke, ali pokazat ćemo im da mogu jebati ježa u leđa!
Ovaj jednostavan tekst, gotovo pa parola otkriva vi&scaron;eslojnu namjenu Kuglane. Naime, osim kulturnog i izvedbenog prostora, postojala je potreba za prostorom okupljanja onih koji su sukobljeni s dominantnom kulturom, onih koji se nisu željeli uklopiti i postati dio histerije otuđenog dru&scaron;tva te prihvatiti nestanak svake solidarnosti, ideje javnog dobra, onih koji nisu željeli biti dio ujednačene, uniformirane kulture. Bio je to poku&scaron;aj stvaranja kulturnog prostora sa jasnom političkom porukom - nema &scaron;anse da prihvatimo "va&scaron;u" kulturu i način života.
Nakon kratkih i brzih priprema te bez suvi&scaron;nih za&scaron;to i kako, već po jednostavnom principu "idemo probati", Kuglana je u taj petak skvotirana. U prostoru se, naravno, nalazila gomila smeća, zgrada je bila napu&scaron;tena već duže vrijeme i to je bilo jasno na prvi pogled (zbog zanimljive lokalne navike da u prazne zgrade bacamo razno smeće). Cijeli petak je zapravo protekao u či&scaron;ćenju i sređivanju prostora, tako da uopće nije bilo moguće organizirati neko događanje. Navečer su vrijedni skvoteri proslavili prvi dan i nekolicina ljudi je ostala spavati u prostoru, iako je bilo iznimno hladno za to doba godine. Zanimljivo je da policija nije dolazila.
U subotu je či&scaron;ćenje nastavljeno. Od raznih materijala i dasaka pronađenih u prostoru napravljen je stage. Tijekom dana su polako pristizali novi ljudi pa tako i "pojačanje" iz Metelkove, koja je u to vrijeme također bila vrlo dinamičan skvotirani prostor, a stalne posjete Ljubljani stvorile su poznanstva i čvrstu vezu s inicijativom iz Metelkove. U subotu je prostor već dobio jasan oblik - velika prostorija je uređena u prostor za događanja, dvije manje za spavanje, dok je "predvorje" pretvoreno u info-punkt za distribuciju raznih promotivnih materijala, fanzina i slično.
S ekipom iz Ljubljane je do&scaron;ao i jedan bend (ne mogu se sjetiti imena, a nije ostalo nigdje zapisano), tako da je na brzinu skupljena oprema i oko 23 sata je počela svirka, odnosno prvi, a uskoro će se pokazati i posljednji koncert u Kuglani. Pred kraj svirke dolazi policija. U prostoru se nalazilo stotinjak ljudi &scaron;to je iznenadilo policiju, uostalom kao i činjenica da je prostor uređen. Stoga su prvotno bili zbunjeni, no ubrzo je uslijedilo najvažnije policijsko pitanje: Tko je ovo organizirao?. Vjerujem da ih je jednoglasan odgovor - Svi! - jo&scaron; vi&scaron;e iznenadio, &scaron;to je bilo očito iz mrmljanja: Kako svi, pa netko mora biti organizator... Ubrzo je postalo jasno da netko mora razgovarati s njima, jer se razgovor sa svima i dobacivanje pretvorilo u prijetnje specijalnom policijom (dana&scaron;nja interventna policija), pa ih je nekoliko osobnih i prekid koncerta zadovoljio. Međutim, to je ujedno značilo i razlaz za većinu ljudi koji su bili u Kuglani, jer se radilo o "neprijavljenom skupu", &scaron;to god to zapravo značilo. Ukratko, par ljudi je zavr&scaron;ilo u stanici, kratko i vrlo formalno, nakon čega su se vratili u Kuglanu i tamo prespavali.
No, tu nije kraj s policijskim poslovima. Nakon mirne nedjelje, već u ponedjeljak se policija opet pojavljuje, no sad su tu i mediji, tako da cijela stvar dobiva ne&scaron;to &scaron;iru pažnju, ali svejedno odvode troje ljudi, koje opet ubrzo pu&scaron;taju. 
Osim policije, pojavili su se i vlasnici prostora, točnije, predstavnici Gredelja, pa su započeti pregovori i obja&scaron;njavanja: &scaron;to se i kako želi napraviti s prostorom, za&scaron;to bi ga netko ipak trebao koristiti i slično. No, svi izneseni argumenti nisu nai&scaron;li na plodno tlo, već su predstavnici vlasnika objasnili da treba službeno tražiti dozvolu, jer da će u suprotnom ulazak u prostor tretirati kao provalu. S obzirom na neiskustvo skvotera ne čudi da je u tom trenutku nastup vlasnika zvučao vrlo uvjerljivo. A zapravo je bilo jasno da se nije radilo o provali te da su policija i vlasnik "lovili u mutnom" poku&scaron;avajući nagovoriti skvotere da napuste Kuglanu. "Lov u mutnom" se isplatio i na Kuglanu je stavljen lokot. Međutim, tu priča ne zavr&scaron;ava - u gradu se prikupljaju potpisi podr&scaron;ke za ponovno otvaranje Kuglane, i tom je prilikom prikupljeno oko 1300 potpisa. U isto vrijeme mediji pokazuju interes za cijelu problematiku, tematizira se pitanje mladih, položaj kulture, prozivaju se vlasnici prostora i Grad... U svakom slučaju, takva je neočekivana podr&scaron;ka i medijski interes iznenadio sve.
Ipak, umjesto da taj pritisak stvori uvjete za ponovno pokretanje aktivnosti u Kuglani, događa se nagli obrat i bageri po nalogu Gredelja rade rupe na zidovima (!?) zgrade. Posljedica toga je da se prostor vi&scaron;e nije mogao vi&scaron;e koristiti ni za&scaron;to, pa ga tako vi&scaron;e nije imalo smisla ni skvotirati kako bi se u njemu otvorio socijalno-kulturni centar. U konačnici, zgrada je s rupama ostala stajati jo&scaron; par godina, poput spomenika dominantnoj kulturi, a onda je potpuno sru&scaron;ena.
Iako je sigurno da je cijela opisana akcija skvotiranja najvažnija onima koji su direktno sudjelovali u stvaranju Kuglane, jer je za njih bila prostor upoznavanja te susreta s novim praksama i načinima djelovanja, jasno je da s vremenskim odmakom možemo lak&scaron;e i jasnije sagledati posljedice tog događaja. Dakle, skvotiranje Kuglane je bio kratak, ali intenzivan događaj, koji je poslužio kao iskustvo različitim grupama u gradu. Na temelju ove akcije i iskustva kasnije su nastali drugi projekti, poput Autonomne tvornice kulture - [https://attack.hr/ Attack!], (dana&scaron;nja [http://www.pierottijeva11.org/ AKC Medika]), [https://www.kulturpunkt.hr/i/kulturoskop/398/ Močvare] ali i jo&scaron; nekoliko poku&scaron;aja skvotiranja, poput Taxi remonta ili Vile Kiseljak. Od tog prvog skvotiranja se promijenilo nekoliko generacija, no trag tog poku&scaron;aja je ostao, možda ne kao vidljiv doprinos ili neki povijesno važan događaj, već kao samo jedan od događaja koji su utjecali na razvoj nezavisne kulture, pa i nekih političkih akcija i inicijativa.</div></div>

UsmenaPovijest:Prvo skvotiranje u Zagrebu - Povijest promjena