Admin: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »
15.12.2014
S Antoniom Kuzmanić razgovaramo o prošlosti i budućnosti Doma mladih, zagovaračkim mogućnostima Platforme te suradnji s Gradom i drugim organizacijama civilnog društva.

Razgovarala: Matija Mrakovčić

Gotovo se sve organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj m...«.

2024-01-30T13:32:46Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">15.12.2014</div><div class="article-lead">S Antoniom Kuzmanić razgovaramo o prošlosti i budućnosti Doma mladih, zagovaračkim mogućnostima Platforme te suradnji s Gradom i drugim organizacijama civilnog društva.</div><div class="article-content"> Razgovarala: Matija Mrakovčić Gotovo se sve organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj m...«.

Nova stranica

<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">15.12.2014</div><div class="article-lead">S Antoniom Kuzmanić razgovaramo o prošlosti i budućnosti Doma mladih, zagovaračkim mogućnostima Platforme te suradnji s Gradom i drugim organizacijama civilnog društva.</div><div class="article-content">
Razgovarala: Matija Mrakovčić

Gotovo se sve organizacije nezavisne kulture u Hrvatskoj u manjoj ili većoj mjeri susreću s problemom nedostatka prostora za obavljanje svakodnevne djelatnosti i za prezentaciju svog rada. Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno vi&scaron;e zagovaračkih platformi i inicijativa koje promiču inovativne modele upravljanja temeljene na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. Njihov je cilj utjecati na dono&scaron;enje političkih odluka u ovom polju te otvaranje i realizaciju zajedničkog procesa iznalaženja adekvatnog modela obnove i vođenja takvih prostora u pojedinim lokalnim sredinama. 
Intervju s Darkom Ciglarom, voditeljem koordinacijskog tima čakovečke Inicijative 1729/2, o stvaranju Dru&scaron;tvenog centra Čakovec na dijelu prostora biv&scaron;e vojarne Nikola &Scaron;ubić Zrinski možete čitati [[UsmenaPovijest:Hibridne ustanove postaju nužnost|razgovarali smo]] s Damirom Batarelom, predsjednikom Saveza udruga Molekula, a razgovor sa Samantom Stepčić, koordinatoricom zadarske platforme Okret potpora,o različitim inicijativama i udruženim oblicima nezavisnog kulturnog djelovanja potražite [[UsmenaPovijest:Ne želimo sudbinu kulturnih beskućnika|ovdje]].
S Antoniom Kuzmanić, koordinatoricom splitske [http://pdm.hr/ Platforme Doma mladih] i članicom izvedbene skupine Room 100 razgovarali smo o pro&scaron;losti i budućnosti Doma mladih, zagovaračkim mogućnostima Platforme te suradnji s Gradom i drugim organizacijama civilnog dru&scaron;tva.
Može&scaron; li nam ukratko predstaviti kronologiju prostora Doma mladih? Za&scaron;to je to prostor za koji neki Splićani misle da ga treba sru&scaron;iti dok drugi godinama aktivno rade na njegovoj dogradnji i revitalizaciji?
Gradnja Doma mladih započela je prije točno 35 godina kao jedan od projekata vezanih uz Mediteranske igre koje su se događale te godine u Splitu. Nakon izvođenja grubih građevinskih radova gradnja je stala. Po tom idejnom arhitektonskom rje&scaron;enju gradio se ogromni socijalistički dom kulture odnosno neki novi HNK. Čitava zgrada koja ima 10 000 kvadrata trebala je služiti kao jedan veliki amfiteatar. Ostali prostori su zapravo u službi te velike pozornice. Tu je bila i kuhinja i velike garderobe, prostori za kostime, tehniku i slično. 
Taj je prostor zjapio prazan sve do 1994. kada je kroz projekt Art squat prostor skvotiran i tu su prvi put nezavisni kulturnjaci u&scaron;li u prostor i počeli ga koristiti. Takva situacija je trajala neko kratko vrijeme. Zatim je prostor dan na upravljanje Kulturnom sredi&scaron;tu mladih i prije desetak godina Multimedijalni kulturni centar Split će kao ustanova u kulturi biti progla&scaron;ena upraviteljem zgrade. Čitavo to vrijeme razne udruge i pojedinci koriste prostor kao nekakav centralni prostor za nezavisnu kulturu. 
Grad Split ima takvo industrijsko nasljeđe da ne postoji neki drugi prostor koji bi mogao biti dom nezavisne kulture jer nemamo, kao Rijeka i Zagreb, puno industrijskih hala, &scaron;to je i plus i minus zapravo. Tako da se Dom u ovoj zadnjoj fazi pozicionirao kao centar za nezavisnu kulturu i umjetnost. Trenutno postoji Platforma Doma mladih, osnovana krajem 2012. i to je zagovaračka inicijativa koja upravo okuplja udruge civilnog dru&scaron;tva koje se bavi suvremenom kulturom, umjetno&scaron;ću i kulturom mladih. Počeli smo kao inicijativa &scaron;est udruga i trenutno nas je 17. Platforma se bori za projekt uređenja tj. konačnog dovr&scaron;enja Doma mladih te tako pobolj&scaron;anje situacije nezavisne kulture u Splitu. 
Nakon &scaron;to su organizacije nezavisne kulturne scene osnovale Koaliciju udruga mladih, prvenstveno radi uređenja modela kori&scaron;tenja Doma mladih, nastala je i zagovaračka Platforma Doma mladih.
Koalicija udruga mladih i dalje postoji, oni su se u nekim prija&scaron;njim godinama isto borili za Dom mladih, ali su se nekako usmjerili vi&scaron;e na sam rad s mladima zbog čega se i osjetila potreba da se udruge ponovno udruže i na taj način je i nastala Platforma Doma mladih. U jednom trenu se shvatilo da nestaje te zagovaračke aktivnosti i da postoji definitivno velika potreba za tim, i to ba&scaron; u trenutku kada je Dom mladih progla&scaron;en jednim od nacionalnih prioriteta uređenja od strane Ministarstva kulture i tada smo shvatili da se trebamo ponovo okupiti, to je taj kraj 2012. godine, i zajednički zagovarati uređenje prostora.
Prijava Grada Splita i Platforme Doma mladih svrstana je u kategoriju A natječaja za financiranje gradskog dru&scaron;tveno-kulturnog centra Nacionalne zaklade za razvoj civilnog dru&scaron;tva zbog "visoke razine spremnosti dionika za zajednički rad". Kako je tekao proces dogovaranja suradnje s gradom?
Multimedijalni kulturni centar i Platforma 9.81 su već ranije uspjeli zajedno s Gradom prijaviti projekt uređenja Doma tako da smo u 2013. stekli status regionalnog razvojnog projekta od strane Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Na tim temeljima Platforma je krenula u zagovaranje da se prijavimo na natječaj Prostori sudjelovanja. 
Sami pregovori nisu ba&scaron; tekli najjednostavnije, ali na kraju smo uspjeli doći do toga da gradonačelnik skupa s Platformom potpi&scaron;e projekt i prijavi ga na Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog dru&scaron;tva. Zajedno sa Zagrebom, Rijekom i Pulom Dom je svrstan u kategoriju A. I sada smo u stvari partneri na projektu i iz tog financiranja ćemo uspjeti financirati studiju izvedivosti, to je jedan od posljednjih dokumenata koji nam nedostaju da bi kompletirali čitavu dokumentaciju te da bi onda Dom mogli prijavljivati na različite fondove. 
Općenito mislim da suradnju civilnog dru&scaron;tva i grada potpuno drugačije poimamo. Ono &scaron;to nama znači suradnja, njima je znanstvena fantastika, i ono &scaron;to njima znači suradnja nama je skoro pa ne-suradnja. Mislim da tu imamo različite kriterije. Ali, ne možemo reći da ne surađujemo, Dom ima te prioritetne statuse po ministarstvima i to se nije desilo jer je samo jedna strana gurala. No, recimo da smo mi ti koji zagovaramo, koji podsjećamo na rokove, koji predstavljamo koje su sve mogućnosti. Mi u stvari njih "cimamo" da ne&scaron;to potpi&scaron;u jer to je ipak gradsko vlasni&scaron;tvo i tu se ne može raditi bez Grada. 
&Scaron;to za vas znači dru&scaron;tveno-kulturni centar, kakav sadržaj podrazumijeva, a kakav model upravljanja?
Ono &scaron;to izložba [https://www.kulturpunkt.hr/content/izgradi-platformu Izgradi platformu] pokazuje jest da Dom nije izdvojeni slučaj već da tu postoji jedan &scaron;iri kontekst koji treba gledati. To je i razvoj novih modela hibridnih institucija i to je taj dru&scaron;tveno-kulturni centar. Ono na &scaron;to mi zapravo ukazujemo i kroz ovu izložbu i razne druge formate jest da Dom mladih ne pripada ni Gradu ni upravitelju zgrade niti udrugama, već je on prostor lokalne zajednice i kao takvog ga treba osmisliti. Ljudi trebaju participirati u samoj ideji &scaron;to Dom mladih jest. Prema tome kako sada stvari funkcioniraju, Dom mladih i jest dru&scaron;tveno-kulturni centar koji ima velike mogućnosti u budućnosti postati hibridna institucija tj. da civilno dru&scaron;tvo preuzme upravljačku moć uz koju, naravno, ide i velika odgovornost. Ono &scaron;to bi ovakav program prezentirao i producirao su programi suvremene umjetnosti, urbane kulture i kulture mladih, a model upravljanja bilo bi civilno-javno partnerstvo.
Postoje li primjeri realiziranih civilno-javnih partnerstava, u domaćem i stranom kontekstu, koji su utjecali na razvoj inicijative i na koji način?
Kada govorimo o javno-civilnom partnerstvu uvijek se spominje zagrebački [https://www.pogon.hr/ POGON] kao neki primjer kako bi to moglo funkcionirati, mislim da smo svi na tragu takve nekakve hibridne institucije. &Scaron;to se tiče primjera iz inozemstva, Dinko Peračić, član Platforme 9.81 koja je članica Platforme Doma mladih, ide na studijsko putovanje u četiri grada, Bruxelles, Zurich, Berlin i Amsterdam, gdje će obići upravo takve centre da vidi kako vani stvari funkcioniraju. Osim &scaron;to ova izložba prikazuje da Dom nije nekakav izdvojen slučaj, una ukazuje i da su takvi centri budućnost prema kojoj bi trebali ići, u suradnji s lokalnom upravom i da takav model omogućava neku vrstu samoodrživosti. To znači da je potrebno da se u vezi s tim velikim prostorima, kada i ako se uspiju urediti tako da ne padaju na lokalni odnosno nacionalni budžet, osmisli i taj važan dio samoodrživosti. 
Na koji se sve načine može financirati dru&scaron;tveno-kulturni centar i kakva je uloga strukturnih fondova za njihov razvoj? 
Uvijek postoji taj jedan komercijalni aspekt, mi smo tu razmi&scaron;ljali možda o parkingu, znam da ekipa iz Pule, iz [http://rojcnet.pula.org/ Dru&scaron;tvenog centra Rojc] razmi&scaron;lja o hostelu, uglavnom trebalo bi osmisliti koncept koji ima nekakav prihod, da bi čitav centar mogao biti održiv. 
Za izgradnju odnosno za dovr&scaron;enje izgradnje bi se definitivno trebalo povući iz Fonda za regionalni razvoj jer on ba&scaron; financira grubu građevinu, a za kasniji rad bi se trebalo okrenuti različitim fondovima, i Kreativnoj Europi, i svim ostalim fondovima kroz koje se kultura može financirati. Sada se puno govori o socijalnom poduzetni&scaron;tvu, tako da postoje svakako različiti načini, ali mi to trebamo osmisliti zajedno s javnosti odnosno s publikom i s korisnicima. 
Sve ove diskusije koje organiziramo način su na koji komentiramo neke ideje i predstavljamo javnosti različite modele kroz koje bi Dom mogao funkcionirati. S time da Dom nije tek sada prepoznat kao kulturni centar, on stvarno već ima dugu povijest, već gotovo 20 godina funkcionira kao centar nezavisne kulture i umjetnosti i postoji potreba da ostane u takvoj funkciji. Naravno, uz taj jedan aspekt dru&scaron;tvenog centra. 
Prema tvom sudu, kakve su zagovaračke mogućnosti organizacija civilnog dru&scaron;tva u Splitu i okolici? Koliko je splitska scena u javnosti?
Mislim da se dosta napravilo kroz Platformu u posljednje dvije godine od kada postojimo i da ostatak civilnog dru&scaron;tva shvaća kolika je jačina toga kada se različite udruge udruže i zajedno zagovaraju i koliko su rezultati brži kada to radi skup udruga, kada se stvori kritična masa nego kada djeluje jedna udruga samo sa svojim članovima. &Scaron;to se tiče Doma mladih koji ima neku reputaciju sive građevine koja se ne uklapa u mediteranski look grada i koju bi trebalo sru&scaron;iti, mislim da se i tu dosta napravilo, da su se Dom i sama Platforma pozitivno brendirali. 
U Domu ima stvarno puno događanja, ali Platforma daje svemu veću vidljivost kroz festival Platformat koji organiziramo, i kroz sve druge aktivnosti kojima se bavimo. Otvoreni smo prema medijima, uvijek javljamo kakvi su rezultati i javnost sada postoje svjesnija da je Platforma ta koja uistinu zagovara da se napokon rije&scaron;i problem koji postoji 35 godina i da smo mi ti koji forsiraju to i podsjećaju Grad da imaju prostor koji treba dovr&scaron;iti. Osjeća se pozitivniji stav prema Domu mladih i nekako i &scaron;ira javnost koja nije uključena u rad samih članica ili koja ne koristi prostore, shvaća novi moment koji se događa - da se razvijaju kulturno-dru&scaron;tveni centri koji su otvoreni javnosti i da se radi na razvoju publike i za bolju poziciju umjetnika i mladih Splita. 
Nedavno se Platforma Doma mladih oglasila s [https://www.kulturpunkt.hr/sites/default/files/Platforma%20Doma%20mladih%20-%20Inicijativa%202%25%20za%20nezavisnu%20kulturu.pdf priopćenjem] odnosno dopisom Gradskom poglavarstvu u vezi s problematikom financiranja nezavisne kulture u Splitu.
Napravili smo simboličnu gestu komentirajući prijedlog proračuna za javne potrebe u kulturi grada Splita za 2015. kroz inicijativu 2% za nezavisnu kulturu gdje smo tražili da se 2% sredstava namijenjenih institucijama prenamjeni nezavisnoj kulturi. Trenutno nezavisna kultura grada Splita ima 3,5 milijuna kuna, s time da je to jo&scaron; i manje jer neke udruge imaju status od posebne važnosti te one dosta novca skupe, a jo&scaron; manji dio ide pod javne potrebe u kulturi. To bi bilo povećanje od milijun i pol kuna za nezavisnu kulturu &scaron;to mi smatramo da samo prati ono &scaron;to na&scaron; Grad kao partner najavljuje, a to je izrada kulturne strategije u kojoj je nezavisna kultura visoko pozicionirana. Također, Grad se prijavljuje za Europsku prijestolnicu kulture za koju iz vi&scaron;e primjera znamo da je nezavisna kultura ta koja je u stvari izvukla u godini kada je neki grad bio progla&scaron;en prijestolnicom kulture. Nama je to način da otvorimo dijalog općenito o budžetima nezavisne kulture i da naprimjer lokalna zajednica shvati da to nisu novci Grada kojima on raspolaže već da su to javni novci i da, zapravo, svi imaju pravo komentirati i tražiti povećanje ili smanjenje ili bilo &scaron;to. 
Postoje li na sceni novi modeli organizacija u kulturi ili kulturnih inicijativa? Kakve su mogućnosti preno&scaron;enja znanja iskusnijih organizacija na nove?
&Scaron;to se tiče Platforme, meni je drago &scaron;to smo narasli već na 17 udruga i &scaron;to bi nam se uskoro mogle priključiti nove. Također, sastav Platforme je veoma raznolik, od jakih festivala poput Mediteran Film Festivala, do malih udruga koje se bave promicanjem aktivizma. Mlade aktiviramo i učimo kako zagovarati, kako biti aktivna udruga, kako provoditi projekte. Otvoreni smo za sve druge inicijative koje imaju potrebu, mogu nas kontaktirati da im objasnimo kako zagovarati bilo koju temu prema Gradu. Sve &scaron;to radimo, radimo tako da bude medijski vidljivo ba&scaron; zato &scaron;to želimo potaknuti neku drugu skupinu mladih ljudi, iz bilo kojeg sektora, da se okupi i da zagovara promjene. Na taj se način može prestati s tim mentalitetom da se stvari ne mogu promijeniti i da je tako kako nam je. To su dva stava koje ja osobno ne prihvaćam jer to je borba s vjetrenjačama, ako postoji potreba onda se treba uhvatiti nečega i boriti za pozitivnu promjenu.</div></div>

UsmenaPovijest:Osmišljavanje prostora zajedno s korisnicima - Povijest promjena