Admin: Stvorena nova stranica sa sadržajem: »
29.1.2015
O stvaranju platforme i participativne mreže KAoperativa, čijih desetak članica razvija ideju karlovačkog društveno-kulturnog centra, razgovaramo s Domagojem Šavorom.

Razgovarala: Janja Sesar

Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje prosto...«.

2024-01-30T13:32:49Z

Stvorena nova stranica sa sadržajem: »<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">29.1.2015</div><div class="article-lead">O stvaranju platforme i participativne mreže KAoperativa, čijih desetak članica razvija ideju karlovačkog društveno-kulturnog centra, razgovaramo s Domagojem Šavorom.</div><div class="article-content"> Razgovarala: Janja Sesar Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje prosto...«.

Nova stranica

<div class="usmena-povijest-article"><div class="headingDate">29.1.2015</div><div class="article-lead">O stvaranju platforme i participativne mreže KAoperativa, čijih desetak članica razvija ideju karlovačkog društveno-kulturnog centra, razgovaramo s Domagojem Šavorom.</div><div class="article-content">
Razgovarala: Janja Sesar

Radi ukazivanja na potrebe nezavisne kulture, kao i na koristi koje oživljavanje prostora s novom namjenom može donijeti životu lokalne zajednice, u Hrvatskoj je aktivno vi&scaron;e zagovaračkih platformi i inicijativa koje promiču inovativne modele upravljanja temeljene na međusektorskoj suradnji te civilno-javnom partnerstvu. Njihov je cilj utjecati na dono&scaron;enje političkih odluka u ovom polju te otvaranje i realizaciju zajedničkog procesa iznalaženja adekvatnog modela obnove i vođenja takvih prostora u pojedinim lokalnim sredinama. 
Intervju s Darkom Ciglarom, voditeljem koordinacijskog tima čakovečke Inicijative 1729/2, o stvaranju Dru&scaron;tvenog centra Čakovec na dijelu prostora biv&scaron;e vojarne Nikola &Scaron;ubić Zrinski možete čitati [[UsmenaPovijest:Hibridne ustanove postaju nužnost|razgovarali]] smo s Damirom Batarelom, predsjednikom Saveza udruga Molekula. S koordinatoricom platforme Okret potpora Samantom Stepčić [[UsmenaPovijest:Ne želimo sudbinu kulturnih beskućnika|razgovarali]] smo o različitim oblicima nezavisnog kulturnog djelovanja u Zadru, a intervju s Antoniom Kuzmanić, koordinatoricom splitske Platforme Doma mladih, o pro&scaron;losti i budućnosti Doma mladih te zagovaračkim mogućnostima Platforme čitajte [[UsmenaPovijest:Osmišljavanje prostora zajedno s korisnicima|ovdje]]. O Dru&scaron;tvenom centru Rojc u Puli, civilno-javnim partnerstvima te samoodrživosti i samofinanciranju, [[UsmenaPovijest:Zajednička dobra i širi društveni angažman|razgovarali]] smo s Du&scaron;icom Radojčić.
O povijesti karlovačke nezavisne kulturne scene već smo [[UsmenaPovijest:Za kreativni razvoj|razgovarali]] s Denisom Mik&scaron;ićem, jednim od dugogodi&scaron;njih radnika na toj sceni, a o stvaranju platforme [http://kaoperativa.org/ KAoperativa] koja radi na razvoju karlovačkog dru&scaron;tveno-kulturnog centra razgovaramo s Domagojem &Scaron;avorom.
Može&scaron; li nam ukratko predstaviti kronologiju nastojanja karlovačkih organizacija s nezavisne kulturne scene da im se omogući prezentacija rada prije 2013. godine? Poznato je kako je karlovačka scena uglavnom proizvodila programe u toplim godi&scaron;njim dobima.
Ono &scaron;to osobno gledam kao početak u smjeru postavljanja nezavisne kulture kao &scaron;ire dru&scaron;tvene teme je svakako festival nezavisne kulture Nepokoreni grad koji se odvijao od 2006. godine pa zavr&scaron;no s 2013. godinom. U početku je festival koristio prostore u karlovačkoj Zvijezdi, vojarni u "kineskoj četvrti" (kolokvijalni naziv za dio stare gradske jezgre) i udomio razne performanse, umjetnike i izvođače koji su za Karlovac tada bili iznimno "čudni" i "neviđeni". Već sljedeće godine osnovali smo udrugu mladih [https://hr-hr.facebook.com/udruga.poluga/ Poluga] prvenstveno kao platformu za organizaciju događanja vezanih uz koncerte i elektroničku glazbu. Za vrijeme karlovačkih Dana piva 2007. zajednički je organizirano jednodnevno događanje u razru&scaron;enom hotelu Korana za vrijeme festivala Nepokoreni grad. S obzirom da sam mlađi za mene je tu počelo, a kori&scaron;tenje napu&scaron;tene, razru&scaron;ene i neiskori&scaron;tene infrastrukture i razvijanje svijesti o novim sadržajima postavilo je nezavisnu kulturu na karlovačku agendu.
Nepokoreni Grad je iskori&scaron;tavao otvorene i javne prostore, ali i surađivao s lokalnim incijativama te dovodio programe nezavisne kulture koji su tih godina van Karlovca već bili na neki način prihvaćeni. Osim tog događanja, aktivni su bili filma&scaron;i [https://hr-hr.facebook.com/kinoklub.karlovac/ Kinokluba] s Four River filmskim festivalom, [http://carpediem.hr/ Carpe Diem] s festivalom dobre zabave Artika, Jazz festival, elektronički festival LED Fest pa Kabina, samo da ih nabrojim nekoliko. Ljeti realno nikada nije bilo problema oko prezentacije, no uvijek smo se borili sa zimskim periodom. Godine 2008., dok je jo&scaron; nekako &scaron;epao Hrvatski dom, donji prostor se koristio za neka manja događanja no to se brzo okončalo. Nakon toga se zimi tražilo mjesta po kafićima, planinarskim domovima van grada i sličnim prosotrima da se silna želja zadovolji. Ranije je funkcionirala i Mala scena Hrvatskog doma kako tako, no tih godina se dogodilo svega nekoliko događanja, i tako sve do ponovnog otvaranja u 2013. godini.
U proljeće 2013. nastaje KA-operativa, zagovaračka platforma organizacija nezavisne kulture. Može&scaron; li nam reći kako je do&scaron;lo do njenog osnivanja i koji su koraci poduzeti do danas i je li do&scaron;lo do određenih pozitivnih pomaka?
Negdje sredinom 2012. do&scaron;lo je do svojevrsne zasićenosti slabim ili nikakvim pomacima u vansezonskim uvjetima u kojima su radili karlovački organizatori programa. Ideje, programi i organizacije su se gomilale, a prostora za djelovanje nije bilo. Udruge Domaći, [https://www.facebook.com/udruga.studio.8 Studio 8] i Poluga krenule su s upitima prema Gradu Karlovcu za nekoliko prostora koji bi se mogli povremeno koristiti za događanja tokom hladnog perioda. Nažalost smo na sve upite dobivali odbijenice s vi&scaron;e ili manje argumentiranim odgovorima, dok se Stari grad Dubovac ispostavio kao jedino mjesto koje je moglo pružiti dom nekim programima, točnije dok se prostor ne ohladi i doslovno se zbog opasnosti od zamrzavanja instalacija zatvori priključak na vodovodnu mrežu. Gradske i kulturne institucije po mom mi&scaron;ljenju nikada nisu bile jednako otvorene prema nezavisnoj sceni, a mala scena Hrvatskog doma je bila pred raspadom. Prvenstveno su nas zanimali prostori u karlovačkoj "Zvijezdi", stare vojarne i vojni kompleksi, odnosno prostori u "kineskoj četvrti" koji su desetljećima prepu&scaron;teni propadanju. Interesanta je svakako, kao i oduvijek, bila i zgrada Hrvatskog doma, no tada su vlasnički odnosi bili zbilja kompleksni, odnosno u magičnom trokutu privatnog koncesionara, koalicijske političke stranke i Grada Karlovca kao vlasnika.
Krajem 2012. godine raspisan je pilot natječaj Zaklade [https://kulturanova.hr/ Kultura nova], kao potpora zagovaračkim platformama u nezavisnoj kulturi, ne&scaron;to &scaron;to je za nas bilo kao stvoreno. Udruga Domaći prijavila je projekt, i uz Polugu i Studio 8 okupila udruge [http://freedance.hr/ Freedance] i Carpe Diem i to je bio prvi korak prema dana&scaron;njoj situaciji. Do danas smo već pro&scaron;li gotovo dvije turbulentne godine, brojimo desetak članica i imali smo uspje&scaron;nih i manje uspje&scaron;nih poteza, s obzirom da se jo&scaron; uvijek učimo ovakvom načinu razvijanja dijaloga i građanskog sudjelovanja u dru&scaron;tvenim promjenama. Također se može reći da je i na razini Karlovca ovakav tip platforme, odnosno participativne mreže sigurno početni primjer, pa je i čak i danas predstavnicima jedinice lokalne samouprave pomalo nejasno &scaron;to mi to radimo, koga predstavljamo i &scaron;to želimo postići. Već samim osnivanjem mreže, odnosno početkom 2013. godine, postavili smo se na &scaron;iru karlovačku dru&scaron;tvenu sliku slanjem otvorenog pisma medijima oko uređenja Male scene Hrvatskog doma koje nije bilo iskomunicirano niti s organizatorima programa - udrugama, niti korisnicima, ni &scaron;irom javno&scaron;ću već je jednostrano tempirano pred lokalne izbore. Iako je to ne&scaron;to &scaron;to bi svatko želio, da se uloži u takav prostor, nažalost bez prija&scaron;nje rasprave i programiranja, odnosno procjene potreba prostor je uređen "na silu", a tek kasnije je bilo govora o njegovoj namjeni, modelu upravljanja i trenutnim korisnicima. To je dakako izazvalo stanje kakvo je, neadekvatnih tehničkih uvjeta, multifunkcionalnu disfunkciju, male ili nikakve održivosti događanja s obzirom na tro&scaron;kove kori&scaron;tenja, neprepoznavanje od strane stare publike i vrlo mala zainteresiranost za prostor, čast izuzecima.
Bez obzira na prija&scaron;nji proces, KAoperativa se odlučila raditi na prostoru kroz uključivanje u programsko vijeće Male scene, aktivnim sudjelovanjem u izradi Pravilnika kori&scaron;tenja i organizacijom nekoliko događanja kojima je detektirano &scaron;to zapravo u tom prostoru može funkcionirati. KAoperativa i članice organiziraju nekoliko javnih tribina i okruglih stolova upravo na temu kori&scaron;tenja i budućnosti prostora male scene, ali i cijele zgrade Hrvatskog doma čime smo postavljali ista pitanja o participaciji, suradnji, suupravljanju, primjerima dobre prakse. Također smo izdali i [https://www.kulturpunkt.hr/content/otvaranje-doma-u-punom-kapacitetu dva dokumenta] na temu pozicioniranja nezavisne kulturne scene kao i dokumentarni film o neiskori&scaron;tenim i napu&scaron;tenim prostorima, između ostalog.
Kakav je odnos gradske vlasti prema inicijativi i projektu? Je li on partnerski?
S jedne strane možemo biti zadovoljni jer dobivamo na kori&scaron;tenje prostor za djelovanje, redovito smo na sastancima i sigurno možemo reći da se komunikacija bitno popravila u odnosu na recimo period pred 2013. godinu. S druge strane se često nalazimo u fazama ponavljanja, podsjećanja i aktualiziranja istih pitanja. Imamo tu nesreću da se osobe zadužene za nezavisni sektor konstantno rotiraju i svaka sljedeća osoba postane "nova", te joj treba izvjesni period za privikavanje. To zna frustrirati jer smo na neki način konstantni u svom rastu i znanju, dok na drugoj strani taj interes i ambicije nisu toliko izražene. Dobra stvar je &scaron;to smo komunikacijom krenuli u proces s pilot projektom Prostori (su)djelovanja Nacionalne zaklade za razvoj civilnog dru&scaron;tva, &scaron;to nam je jedna od većih zajedničkih zasluga tokom pro&scaron;le, 2014. godine. Nažalost, imamo dojam da smo "bad guys" samo zato &scaron;to želimo postaviti transparentne i demokratične okvire pri dono&scaron;enju odluka i pozicionirati sektor. No u isto vrijeme, čini mi se da moramo poraditi i na svojoj prezentaciji kako ne bismo bili ubuduće krivo ili preagresivno shvaćeni.
Kako je koncipirano kori&scaron;tenje prostora u Hrvatskom domu? Ide li to možda u smjeru dru&scaron;tveno-kulturnih centara o kojim se danas sve vi&scaron;e govori, s obzirom na različite inicijative vezane uz prostor koje su trenutno aktivne. &Scaron;to za vas uopće znači koncept dru&scaron;tveno-kulturnog centra?
Trenutno se kroz konkretno definirani model upravljanja može koristiti samo Mala scena Hrvatskog doma koja ugrubo zauzima desetak posto od povr&scaron;ine cijele zgrade. To znači da ima kriterije dodjele, Pravilnik kori&scaron;tenja, programsko vijeće sastavljeno od udruga korisnika i nekakav red u svemu tome. Trenutni upravitelj prostorom je gradska tvrtka Mladost. Ostali prostori kao velika dvorana i drugi manji prostori oko velike dvorane Hrvatskog doma koriste se sukladno zahtjevima prema Upravnom odjelu za opće i imovinsko pravne poslove Grada Karlovca koji prema nedefiniranim kriterijima, točnije procjenama, odlučuje &scaron;to se u kojem prostoru može ili ne može odvijati. To je ne&scaron;to na čemu radimo već duže vrijeme no, nažalost, takva je situacija sada. Po pitanju dru&scaron;tveno-kulturnog centra, Karlovac se nalazi u grupi B pilot projekta Prostori (su)djelovanja. Nakon pripreme i prijave na natječaj Grad Karlovac i KAoperativa kao koalicija ove godine kreću u izradu modela održivosti i doradu postojećeg idejnog rje&scaron;enja za prostor zgrade Hrvatskog doma. Za nas je to prostor koji bi trebao imati naj&scaron;iri mogući dru&scaron;tveni značaj i inkluziju, ne&scaron;to za &scaron;to je Hrvatski dom savr&scaron;en, a udomio bi naravno uz cjelokupnu nezavisnu kulturu i mnoge druge, kao &scaron;to su mladi, nezaposleni, manjine, umirovljenici, stanovnici gradske četvrti i tako dalje. No, o tome svemu je potrebno jako dobro prodiskutirati, istražiti situaciju i procijeniti potrebe, vidjeti koliko i za koga tako veliki pothvat ima smisla.
Jeste li već razvili model upravljanja i kori&scaron;tenja prostora?
Za cijeli prostor Hrvatskog doma model upravljanja jo&scaron; nije definiran, no kako stvari stoje svakako ćemo zagovarati da ide u smjeru javno-civilnog partnerstva. Trenutni model postoji samo za Malu scenu gdje prostorom upravlja gradska tvrtka Mladost prateći Pravilnik o kori&scaron;tenju i uz odobravanje programa od strane programskog vijeća. Osnivanjem saveza KAoperativa, kroz Statut definirana je i upravljačka djelatnost, točnije upravljanje prostorima za nezavisnu kulturu, tako da to može biti jedan od sljedećih koraka. Za to se moramo ne&scaron;to bolje posložiti, no ne sumnjam da će to biti vrlo brzo.
Na koji su način procesi i know-how u drugim gradovima utjecali na razvoj KAoperative i oblikovanja projekta?
Sigurno su utjecali u velikoj mjeri i bez tog vanjskog znanja bi sve bilo jo&scaron; puno sporije. Važno je spomenuti da su unutar KAoperative aktivni članovi udruga i inicijativa koji imaju dugogodi&scaron;nje karlovačko iskustvo u polju nezavisne kulture, ali i povezanost s cijelim sektorom na razini RH. Već u prvoj godini održano je nekoliko radionica na temu modela rada zagrebačkog [https://www.pogon.hr/ Pogona], javno-civilnog partnerstva, zagovaračkih alata. Kroz KAoperativu i druge projekte na&scaron;ih članica obi&scaron;li smo prostore i razgovarali s osobama iz odjela za kulturu te udrugama u nezavisnoj kulturi u Puli, Rijeci, Čakovcu, Zagrebu i Splitu. Također se i kroz neke dodane programske aktivnosti samih članica, ali i ostale projekte usmjerene na dru&scaron;tveni razvoj sve jo&scaron; vi&scaron;e &scaron;iri i zaokružuje u homogenu cjelinu. Važan moment je i članstvo na&scaron;ih organizacija u Savezu udruga Klubtura koji također pruža spomenuti know how i poguruje cijelu priču. Možemo reći da su nam takve i slične intervencije puno koristile, kao &scaron;to koristi i konstantni uvid u situaciju na razini Hrvatske i &scaron;ire.
KA-operativa je, kako si već rekao, prepoznata od Nacionalne zaklada za razvoj civilnog dru&scaron;tva u sklopu natječaja Prostori sudjelovanja. &Scaron;to za to sada za vas konkretno znači i na koji će način ta podr&scaron;ka doprinijeti daljnjem razvoju projekta?
Radi se o velikom koraku u građanskoj participaciji i demokratizaciji odnosa javne uprave i organizacija civilnog dru&scaron;tva na području nezavisne kulture. Za projekt, kako i za članice i Savez, to je nova stranica obzirom da rijetko tko od članica ima slična iskustva. Sretni smo radi toga, no u isto vrijeme znamo o kojem poslu se radi i da ćemo morati "raubati" jo&scaron; vi&scaron;e. Ovu godinu nas očekuje velik broj radionica o modelu održivosti i idejnom rje&scaron;enju, a kroz projekte radimo programiranje i detaljniju procjenu potreba usklađenu s dosada&scaron;njim istraživanjem i ostalim informacijama koje KAoperativa posjeduje.
Kakva je uloga strukturnih fondova u razvoju ovog projekta? Postoji li u tom smislu suradnja na gradskoj ili možda čak regionalnoj razini?
Zasad smo tu premalo razvijeni i na tome ćemo trebati već u sljedećem periodu aktivnije raditi. Iz perspektive [http://www.europski-fondovi.eu/program/europski-socijalni-fond ESF]-a potrebno je razmi&scaron;ljati o raznim varijantama u ukupnom kontekstu lokalnog razvoja. Karlovac ima kulturnu strategiju gdje su nezavisna kultura i prostori prepoznati kao prioritet &scaron;to je dobar preduvjet. Dokumentaciju za Hrvatski dom krećemo prikupljati i izrađivati već ove godine zajedno s radnom grupom iz UO za dru&scaron;tvene djelatnosti i EU integracije u Gradu Karlovcu, ali i zainteresiranim građanima. &Scaron;to se tiče same izgradnje, vjerujemo da će se i tu otvoriti prilike. Trenutno nam je zanimljivo poduzetni&scaron;tvo u kulturi, dru&scaron;tveno poduzetni&scaron;tvo i zapo&scaron;ljavanje kroz rad u kulturi. Također tu je i obogaćivanje turističke ponude, a i obnova kulturne, odnosno industrijske ba&scaron;tine &scaron;to u svakom slučaju možemo u ovom kontekstu iskoristiti.
Prema tvom sudu, kakve su zagovaračke mogućnosti organizacija u Karlovcu i okolici? Izlazi li karlovačka scena u javnost?
Po mom mi&scaron;ljenju mogućnosti su u ovom trenu ograničene, ali opet postoji dovoljan broj članica i individualaca koji mogu raditi na tim pitanjima. U posljednje vrijeme imam dojam da postoji to konstantno balansiranje između programskih i zagovaračkih aktivnosti, a s obzirom da se članice bave jednim i drugim i nemoguće je ne&scaron;to izostaviti. Ukoliko ne radimo kvalitetne programe nema potrebe ni zagovarati bolje uvjete za rad, a ukoliko ne zagovaramo otežane su mogućnosti za provođenje programa. Situacija je u začecima i prepoznatost nezavisne scene jo&scaron; uvijek je prilično mala. S druge strane, s puno programa gubimo zalet i sposobnosti za dublje zagovaračke uloge jer zbog zagovaračkih procesa "tro&scaron;imo" vrijeme koje bismo iskoristili na kvalitetnije planiranje i izvedbu programa. Situacija je otprilike takva da svaka osoba vi&scaron;e ili manje iskače i uskače u ove dvije stvari i to čini dinamiku na&scaron;e mreže. Zato nam je i toliko zanimljivo. Nezavisna scena izlazi u javnost no jo&scaron; uvijek nedovoljno kontinuirano, &scaron;to planiramo promijeniti ove godine kako bi prisutnost KAoperative prije svega bila &scaron;to učestalija. Prepoznati smo, no u protekle dvije godine smo vi&scaron;e radili na unutarnjem poslagivanju mreže dok je sad vrijeme da napravimo inverznu radnju. Tome se posebno veselim jer vjerujem da će upravo u tim javnim akcijama izaći kreativnost članica na vidjelo, čime će se sigurno dodatno senzibilizirati javnost i donosioci odluka.
Ima li mlađih organizacija na nezavisnoj kulturnoj sceni? &Scaron;to bi rekao da karakterizira tu scenu danas? Kojim se temama bave i na koji način funkcioniraju? Kakav je transfer znanja starijih organizacija mlađima? Na koji su način mlađe organizacije i mladi uključeni u platformu?
Mlađih organizacija ima i one su jedan veliki razlog za&scaron;to nastavljamo raditi. Neki su tu duže i vrijeme je da se prepusti novim snagama da rade &scaron;to žele u skladu sa svojim potrebama, željama i na koncu godinama. Stariji mogu dati neke dodatne inpute kako bi se s vremena na vrijeme ispravile početničke gre&scaron;kice i smatram da to na taj način jedino može funkcionirati. Nažalost, vjerojatno će biti jo&scaron; dosta generacija mladih koje će proći kroz ovo tranzicijsko razdoblje dok se dru&scaron;tveno-kulturna priča ne posloži, no čekamo taj dan da vidimo generacije koje će sve imati spremnije i prilagođenije za kori&scaron;tenje. Važno je pod svaku cijenu spriječiti "bijeg" tih istih mladih jer cjelokupna gospodarska situacija ne pomaže, kao ni karlovački mentalitet i "bolest" blizine Zagrebu. Uvjereni smo se da Karlovac može postati življi grad, mada je trenutno grad duhova i mjesto gdje izlaze, druže se i trude samo najuporniji i najhrabriji.</div></div>

UsmenaPovijest:Nezavisna scena izlazi u javnost - Povijest promjena