Aktivnosti:Virtualna baština i živa zajednica - Povijest promjena

Andrijana u (test) 21:05, 12. siječnja 2024.

2024-01-12T21:05:11Z

←Starija inačica		Inačica od 12. siječnja 2024. u 23:05
Redak 14:		Redak 14:
	<p>Osim &scaron;to, svaki na svoj način, polaze upravo od virtualnog fundusa i na taj ga način u punom smislu riječi oživljavaju, aktualiziraju i daju mu novi sloj interpretacije, ovi programi ohrabruju i motiviraju lokalnu zajednicu da ga nastavi dalje graditi vlastitim prilozima. Konačno, upravo ti programi podcrtavaju i zaokružuju ideju <em>muzeja zajednice</em> koju njegujemo – ne kao mjesta koje će tu zajednicu samo <em>zabilježiti</em> ili okupiti na jednom mjestu, nego aktivno stvarati i mijenjati.</p>		<p>Osim &scaron;to, svaki na svoj način, polaze upravo od virtualnog fundusa i na taj ga način u punom smislu riječi oživljavaju, aktualiziraju i daju mu novi sloj interpretacije, ovi programi ohrabruju i motiviraju lokalnu zajednicu da ga nastavi dalje graditi vlastitim prilozima. Konačno, upravo ti programi podcrtavaju i zaokružuju ideju <em>muzeja zajednice</em> koju njegujemo – ne kao mjesta koje će tu zajednicu samo <em>zabilježiti</em> ili okupiti na jednom mjestu, nego aktivno stvarati i mijenjati.</p>
	<p> </p>		<p> </p>
	<p><em>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</em></p>		<p><small><em>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</em></small></p>
	<p><em>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</em></p>		<p><small><em>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</em></small></p>
	<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">[[Datoteka:Active-citizens-fund-400.png]]</div>		<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">[[Datoteka:Active-citizens-fund-400.png]]</div>
	</div></div></div></div></div>		</div></div></div></div></div>

Andrijana u (test) 15:32, 10. studenoga 2023.

2023-11-10T15:32:32Z

←Starija inačica		Inačica od 10. studenoga 2023. u 17:32
Redak 16:		Redak 16:
	<p><em>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</em></p>		<p><em>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</em></p>
	<p><em>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</em></p>		<p><em>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</em></p>
	~~<p>~~<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">~~https~~:~~//abcdnk.hr/a3f0fdd0~~-~~420b~~-~~4a75~~-~~8808-cecc80e56d5c~~</div~~></p~~>		<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">[[Datoteka:Active-citizens-fund-400.png]]</div>
	~~<p> </p>~~</div></div></div></div></div>		</div></div></div></div></div>

Admin u (test) 11:38, 8. studenoga 2023.

2023-11-08T11:38:44Z

←Starija inačica		Inačica od 8. studenoga 2023. u 13:38
Redak 1:		Redak 1:
	<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large prikupljanje fundusa 2022 b foto Luka Pe un.jpg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-5"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><p>31.7.2023</p></div><div class="col-12 col-sm-7"><div class="article-lead"><p>Ana Kutleša i Dunja Kučinac pišu o Muzej susjedstva Trešnjevka i materijalnim uvjetima koji su bili potrebni da ovaj virtualni fundus ne samo zaživi, nego i preživi i nastavi se razvijati.</p></div><div class="article-content"><p>Muzej susjedstva Tre&scaron;njevka započet je 2018. godine uz podnaslov “izgradnja odozdo”, kao projekt odabran za financiranje (za vaninstitucionalno kulturno polje pozama&scaron;nim sredstvima Europskog socijalnog fonda) na pozivu “Kultura u centru”, a u partnerstvu s Tehničkim muzejem Nikola Tesla te udrugama [https://voxfeminae.net/udruga-k-zona/ K-zona], [https://kulturpunkt.hr/tema/virtualna-bastina-i-ziva-povijest/ius%20%E2%80%93%20zanimljive%20neispri%C4%8Dane%20pri%C4%8De%20(sfius.org) SF:ius] i [https://www.cms.hr/hr Centar za mirovne studije]. Iako vrlo kritične prema privatnim, komercijalnim inicijativama koje rezultiraju muzejima koječega, te nezadovoljne načinom tretiranja ba&scaron;tine lokalnih muzejskih institucija (istovremeno snažno zagovarajući njihov opstanak kao javnog dobra), izabrale smo upravo taj, nimalo “nevin” pojam muzeja. I danas, pet godina kasnije, preispitivanje tog pojma koje se događa i na svjetskog muzeolo&scaron;koj, pa i aktivističkoj sceni, važan je segment na&scaron;eg rada na Muzeju susjedstva Tre&scaron;njevka. </p>		<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large prikupljanje fundusa 2022 b foto Luka Pe un.jpg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-4"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><div class="headingDate"><p>31.7.2023</p></div></div><div class="col-12 col-sm-8"><div class="article-lead"><p>Ana Kutleša i Dunja Kučinac pišu o Muzej susjedstva Trešnjevka i materijalnim uvjetima koji su bili potrebni da ovaj virtualni fundus ne samo zaživi, nego i preživi i nastavi se razvijati.</p></div><div class="article-content"><p>Muzej susjedstva Tre&scaron;njevka započet je 2018. godine uz podnaslov “izgradnja odozdo”, kao projekt odabran za financiranje (za vaninstitucionalno kulturno polje pozama&scaron;nim sredstvima Europskog socijalnog fonda) na pozivu “Kultura u centru”, a u partnerstvu s Tehničkim muzejem Nikola Tesla te udrugama [https://voxfeminae.net/udruga-k-zona/ K-zona], [https://kulturpunkt.hr/tema/virtualna-bastina-i-ziva-povijest/ius%20%E2%80%93%20zanimljive%20neispri%C4%8Dane%20pri%C4%8De%20(sfius.org) SF:ius] i [https://www.cms.hr/hr Centar za mirovne studije]. Iako vrlo kritične prema privatnim, komercijalnim inicijativama koje rezultiraju muzejima koječega, te nezadovoljne načinom tretiranja ba&scaron;tine lokalnih muzejskih institucija (istovremeno snažno zagovarajući njihov opstanak kao javnog dobra), izabrale smo upravo taj, nimalo “nevin” pojam muzeja. I danas, pet godina kasnije, preispitivanje tog pojma koje se događa i na svjetskog muzeolo&scaron;koj, pa i aktivističkoj sceni, važan je segment na&scaron;eg rada na Muzeju susjedstva Tre&scaron;njevka. </p>
	<p>Upravo ove zadnje dvije riječi, “susjedstvo” i “Tre&scaron;njevka” ono su &scaron;to na&scaron; muzej već kroz naslov izmje&scaron;ta iz klasičnih, konzervativnih muzejskih, ali i komercijalno-turističkih postavki. Muzeji susjedstva ili zajednice mogu se naći u radničkim, siroma&scaron;nim četvrtima diljem svijeta, a cilj im je, slično kao i muzejima radničke povijesti, čuvati, afirmirati i interpretirati ba&scaron;tinu zajednica koje klasična muzeologija izostavlja, koja je često i ideolo&scaron;ki u sukobu s dominantnim kolonijalnim, nacionalističkim, kapitalističkim sustavima vrijednosti. Upravo je o ideologiji riječ kada govorimo o tre&scaron;njevačkoj ba&scaron;tini – ba&scaron;tina je to kvarta koji stasa kao radnički <em>slam</em>, isprva na rubovima jednog carstva koji prema svojoj periferiji ima kolonijalni odnos, potom u industrijskom centru stasajuće kapitalističke privrede međuratnog perioda, kvarta koji logično postaje kolijevka Komunističke partije, radničkog i antifa&scaron;ističkog pokreta. U zemlji koja je svoje socijalističko nasljeđe pretvorila u “betonske spavače”, u kojoj se muzeolo&scaron;ki narativi često [https://www.bilten.org/?p=7239 i dalje vrte] oko gotovo infantilnog veličanja plemićkih persona, jasno je za&scaron;to muzej tre&scaron;njevačke ba&scaron;tine mora biti mjesto na kojem se sama ideja muzeja promi&scaron;lja i izvodi sasvim drugačije.</p>		<p>Upravo ove zadnje dvije riječi, “susjedstvo” i “Tre&scaron;njevka” ono su &scaron;to na&scaron; muzej već kroz naslov izmje&scaron;ta iz klasičnih, konzervativnih muzejskih, ali i komercijalno-turističkih postavki. Muzeji susjedstva ili zajednice mogu se naći u radničkim, siroma&scaron;nim četvrtima diljem svijeta, a cilj im je, slično kao i muzejima radničke povijesti, čuvati, afirmirati i interpretirati ba&scaron;tinu zajednica koje klasična muzeologija izostavlja, koja je često i ideolo&scaron;ki u sukobu s dominantnim kolonijalnim, nacionalističkim, kapitalističkim sustavima vrijednosti. Upravo je o ideologiji riječ kada govorimo o tre&scaron;njevačkoj ba&scaron;tini – ba&scaron;tina je to kvarta koji stasa kao radnički <em>slam</em>, isprva na rubovima jednog carstva koji prema svojoj periferiji ima kolonijalni odnos, potom u industrijskom centru stasajuće kapitalističke privrede međuratnog perioda, kvarta koji logično postaje kolijevka Komunističke partije, radničkog i antifa&scaron;ističkog pokreta. U zemlji koja je svoje socijalističko nasljeđe pretvorila u “betonske spavače”, u kojoj se muzeolo&scaron;ki narativi često [https://www.bilten.org/?p=7239 i dalje vrte] oko gotovo infantilnog veličanja plemićkih persona, jasno je za&scaron;to muzej tre&scaron;njevačke ba&scaron;tine mora biti mjesto na kojem se sama ideja muzeja promi&scaron;lja i izvodi sasvim drugačije.</p>
	<p>Svojevrsna kičma Muzeja susjedstva Tre&scaron;njevka je njegov [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/fundus virtualni fundus] – online zbirka predmeta vezanih uz povijest Tre&scaron;njevke. Njegova je specifičnost to da je izgrađen “odozdo”, prilozima susjeda, tre&scaron;njevačkih biv&scaron;ih i sada&scaron;njih radnika, sporta&scaron;ica, učenica, njihovih obitelji i prijatelja. Tijekom četiri godine izgradnje fundusa, sam proces prikupljanja građe imao je različit ritam i tempo. Prvi javni poziv upućen susjedima u jesen 2019. rezultirao je tek nekolicinom predmeta koje su donijeli uglavnom poznanici, izvučenih iz obiteljskih fotoalbuma i garaža. Javna prikupljanja, redovna komunikacija sa susjedima putem svih raspoloživih kanala (uživo, telefonski, online), plakati i leci po tre&scaron;njevačkim knjižnicama, kafićima, oglasnim pločama i domovima zdravlja, kao i kontinuirana prisutnost na dru&scaron;tvenim mrežama i u medijima – od dnevnog tiska do lokalnih radijskih i televizijskih postaja – do danas su rezultirali repozitorijem koji u lipnju ove godine broji preko 440 obrađenih i objavljenih artefakata te raste iz mjeseca u mjesec. </p>		<p>Svojevrsna kičma Muzeja susjedstva Tre&scaron;njevka je njegov [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/fundus virtualni fundus] – online zbirka predmeta vezanih uz povijest Tre&scaron;njevke. Njegova je specifičnost to da je izgrađen “odozdo”, prilozima susjeda, tre&scaron;njevačkih biv&scaron;ih i sada&scaron;njih radnika, sporta&scaron;ica, učenica, njihovih obitelji i prijatelja. Tijekom četiri godine izgradnje fundusa, sam proces prikupljanja građe imao je različit ritam i tempo. Prvi javni poziv upućen susjedima u jesen 2019. rezultirao je tek nekolicinom predmeta koje su donijeli uglavnom poznanici, izvučenih iz obiteljskih fotoalbuma i garaža. Javna prikupljanja, redovna komunikacija sa susjedima putem svih raspoloživih kanala (uživo, telefonski, online), plakati i leci po tre&scaron;njevačkim knjižnicama, kafićima, oglasnim pločama i domovima zdravlja, kao i kontinuirana prisutnost na dru&scaron;tvenim mrežama i u medijima – od dnevnog tiska do lokalnih radijskih i televizijskih postaja – do danas su rezultirali repozitorijem koji u lipnju ove godine broji preko 440 obrađenih i objavljenih artefakata te raste iz mjeseca u mjesec. </p>

Admin u (test) 09:19, 20. listopada 2023.

2023-10-20T09:19:00Z

Nova stranica

<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large prikupljanje fundusa 2022 b foto Luka Pe un.jpg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-5"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><p>31.7.2023</p></div><div class="col-12 col-sm-7"><div class="article-lead"><p>Ana Kutleša i Dunja Kučinac pišu o Muzej susjedstva Trešnjevka i materijalnim uvjetima koji su bili potrebni da ovaj virtualni fundus ne samo zaživi, nego i preživi i nastavi se razvijati.</p></div><div class="article-content"><p>Muzej susjedstva Tre&scaron;njevka započet je 2018. godine uz podnaslov “izgradnja odozdo”, kao projekt odabran za financiranje (za vaninstitucionalno kulturno polje pozama&scaron;nim sredstvima Europskog socijalnog fonda) na pozivu “Kultura u centru”, a u partnerstvu s Tehničkim muzejem Nikola Tesla te udrugama [https://voxfeminae.net/udruga-k-zona/ K-zona], [https://kulturpunkt.hr/tema/virtualna-bastina-i-ziva-povijest/ius%20%E2%80%93%20zanimljive%20neispri%C4%8Dane%20pri%C4%8De%20(sfius.org) SF:ius] i [https://www.cms.hr/hr Centar za mirovne studije]. Iako vrlo kritične prema privatnim, komercijalnim inicijativama koje rezultiraju muzejima koječega, te nezadovoljne načinom tretiranja ba&scaron;tine lokalnih muzejskih institucija (istovremeno snažno zagovarajući njihov opstanak kao javnog dobra), izabrale smo upravo taj, nimalo “nevin” pojam muzeja. I danas, pet godina kasnije, preispitivanje tog pojma koje se događa i na svjetskog muzeolo&scaron;koj, pa i aktivističkoj sceni, važan je segment na&scaron;eg rada na Muzeju susjedstva Tre&scaron;njevka. </p>
<p>Upravo ove zadnje dvije riječi, “susjedstvo” i “Tre&scaron;njevka” ono su &scaron;to na&scaron; muzej već kroz naslov izmje&scaron;ta iz klasičnih, konzervativnih muzejskih, ali i komercijalno-turističkih postavki. Muzeji susjedstva ili zajednice mogu se naći u radničkim, siroma&scaron;nim četvrtima diljem svijeta, a cilj im je, slično kao i muzejima radničke povijesti, čuvati, afirmirati i interpretirati ba&scaron;tinu zajednica koje klasična muzeologija izostavlja, koja je često i ideolo&scaron;ki u sukobu s dominantnim kolonijalnim, nacionalističkim, kapitalističkim sustavima vrijednosti. Upravo je o ideologiji riječ kada govorimo o tre&scaron;njevačkoj ba&scaron;tini – ba&scaron;tina je to kvarta koji stasa kao radnički <em>slam</em>, isprva na rubovima jednog carstva koji prema svojoj periferiji ima kolonijalni odnos, potom u industrijskom centru stasajuće kapitalističke privrede međuratnog perioda, kvarta koji logično postaje kolijevka Komunističke partije, radničkog i antifa&scaron;ističkog pokreta. U zemlji koja je svoje socijalističko nasljeđe pretvorila u “betonske spavače”, u kojoj se muzeolo&scaron;ki narativi često [https://www.bilten.org/?p=7239 i dalje vrte] oko gotovo infantilnog veličanja plemićkih persona, jasno je za&scaron;to muzej tre&scaron;njevačke ba&scaron;tine mora biti mjesto na kojem se sama ideja muzeja promi&scaron;lja i izvodi sasvim drugačije.</p>
<p>Svojevrsna kičma Muzeja susjedstva Tre&scaron;njevka je njegov [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/fundus virtualni fundus] – online zbirka predmeta vezanih uz povijest Tre&scaron;njevke. Njegova je specifičnost to da je izgrađen “odozdo”, prilozima susjeda, tre&scaron;njevačkih biv&scaron;ih i sada&scaron;njih radnika, sporta&scaron;ica, učenica, njihovih obitelji i prijatelja. Tijekom četiri godine izgradnje fundusa, sam proces prikupljanja građe imao je različit ritam i tempo. Prvi javni poziv upućen susjedima u jesen 2019. rezultirao je tek nekolicinom predmeta koje su donijeli uglavnom poznanici, izvučenih iz obiteljskih fotoalbuma i garaža. Javna prikupljanja, redovna komunikacija sa susjedima putem svih raspoloživih kanala (uživo, telefonski, online), plakati i leci po tre&scaron;njevačkim knjižnicama, kafićima, oglasnim pločama i domovima zdravlja, kao i kontinuirana prisutnost na dru&scaron;tvenim mrežama i u medijima – od dnevnog tiska do lokalnih radijskih i televizijskih postaja – do danas su rezultirali repozitorijem koji u lipnju ove godine broji preko 440 obrađenih i objavljenih artefakata te raste iz mjeseca u mjesec. </p>
<p>Iako je jedan od glavnih razloga odluke za virtualni muzejski fundus umjesto onog fizičkog ležao u izostanku prostornih i drugih materijalnih kapaciteta te realne perspektive da se oni u bližoj budućnosti ne mogu osigurati, online format fundusa pokazao se taktički dobrom odlukom. Osim &scaron;to smo ga uspijevali graditi i tijekom pandemije, činjenica da se nitko od susjeda nije morao trajno odreći svojih uspomena nego ih samo nakratko posuditi radi profesionalnog fotografiranja ili skeniranja, zasigurno je jedan od razloga za&scaron;to fundus nesmetano raste. </p>
<p>Na prikupljanju i obradi građe do danas je s nama iz BLOK-a, uz fotografe <strong>Damira Žižića</strong>, <strong>Vanju Babića</strong>, <strong>Matiju Kralja</strong>, <strong>Tja&scaron;u Kalkan</strong> i <strong>Luku Pe&scaron;una</strong>, radio niz vanjskih stručnih suradnika: komparatistica književnosti i kustosica <strong>Barbara Gregov</strong>, povjesničar <strong>Kre&scaron;imir Zovak</strong>, povjesničarka umjetnosti <strong>Josipa Lulić</strong>, etnolog <strong>Tomislav Augustinčić</strong> te, posljednje dvije godine, komparatistica književnosti i članica BLOK-a <strong>Andreja Gregorina</strong> i muzeologinja <strong>Petra Matić</strong>. Na&scaron;a je uloga bila i ostala ta da usmenu povijest prikupljenu kroz intervjue s vlasnicima predmeta pretvorimo u muzeolo&scaron;ke jedinice odnosno metapodatke i narative koji će im – nekad detaljnije, nekad tek ugrubo – iscrtati &scaron;iri kontekst. Proces obrade građe utoliko najče&scaron;će podrazumijeva pretraživanje online izvora, knjiga, monografija, &scaron;tampe i zbornika, a često i daljnju komunikaciju s osobom koja ju je donirala kako bi se po potrebi dodatno razjasnile faktografija i privatne okolnosti. </p>
<p>Ujedno, taj je proces, suradnja BLOK-a, struke i zajednice, ono &scaron;to na&scaron; virtualni fundus, umjesto u kolekciju pojedinačnih predmeta koje smo mehanički skupili na jedno mjesto i divimo im se kao individualnim artefaktima, pretvara u cjelinu. Ta cjelina pripovijeda određen narativ o povijesti kvarta, a upravo se u njemu ogledaju i vrijednosti koje su utkane u srž samog Muzeja susjedstva od početka: solidarnost, antifa&scaron;izam, feminizam, zalaganje za jednakost i javno dobro naspram privatnih interesa. Upravo one iscrtavaju prirodu participativnosti ovog projekta – umjesto lažne neutralnosti i bilo kakve participacije susjeda – kroz Muzej susjedstva Tre&scaron;njevka i njegov fundus njegujemo ideju zajednice koju ne spajaju samo geografske koordinate i trenutak u vremenu nego i dijeljene vrijednosti. Stoga tu zajednicu istovremeno i okupljamo i stvaramo.</p>
<p>Interpretativan pristup građi jasan je već iz generalne organizacije fundusa u zbirke koje su, umjesto formalistički prema medijima, podijeljene prema temama. Njih smo oblikovale nakon otprilike godinu dana prikupljanja materijala, u ljeto i jesen 2020. godine, kada smo pred sobom imale prvih dvjestotinjak predmeta i zadatak da ih muzeolo&scaron;ki organiziramo i predstavimo javnosti do – kako to obično biva – projektnog roka. &Scaron;est zbirki-tema koje smo tada detektirale kao osnovne okosnice razvoja i života kvartai danas, nakon tri godine, jo&scaron; uvijek pokazuju svoju funkcionalnost.</p>
<p>“Crvena Tre&scaron;njevka” okuplja fotografije, medalje, značke, dokumente i druge materijale koji čuvaju sjećanje na borbenu antifa&scaron;ističku i komunističku povijest ovog kvarta. Zbirka “Kultura”, shvaćena u &scaron;irokom smislu, obuhvaća artefakte kulturnih ustanova, amaterskih, &scaron;kolskih i radničkih kulturno-umjetničkih dru&scaron;tava i sekcija, religijskih običaja, kao i popularne kulture i subkulture s tre&scaron;njevačkih ulica i iz koncertnih dvorana, sve do svakodnevne socijalizacije i kućnih proslava u dru&scaron;tvu prvih susjeda. “Urbanizacija” kroz planove grada, crteže slikara <strong>Matije Pokrivke</strong> ili pak fotografije tre&scaron;njevačkih ulica, zelenih povr&scaron;ina, gradili&scaron;ta i prometne infrastrukture bilježi urbani razvoj i transformaciju kvarta. Zbirka “Povijest rada” čuva radničke iskaznice, predmete i ambalažu iz tre&scaron;njevačkih dućana i kafića, odjeću proizvedenu u tekstilnim tvornicama, kao i fotografije iz Tesle, domova zdravlja, Hotela Laguna, bilježeći na taj način povijest tre&scaron;njevačke industrije, obrtni&scaron;tva, ali i javnog sektora. “Sport” kroz fotografije, dresove, medalje, monografije i ulaznice od zaborava spa&scaron;ava tre&scaron;njevačke utakmice i treninge, nogometa&scaron;e, rukometa&scaron;ice, plivačice, hokeja&scaron;e, ko&scaron;arka&scaron;ice, kako profesionalce tako i amatere i rekreativce. Naposljetku, zbirka “Odgoj i obrazovanje” okuplja tre&scaron;njevačke &scaron;kolske i vrtićke uspomene, od razrednih fotografija preko &scaron;kolskih listova i pohvalnica najboljim đacima, sve do modernističkog inventara IX. gimnazije u Dobojskoj ulici. </p>
<p>Zbirke se neizbježno na puno mjesta preklapaju, a kretanje kroz fundus, osim klasičnih metapodataka koji funkcioniraju kao poveznice odnosno linkovi, olak&scaron;avaju i potiču <em>tagovi </em>koje pridružujemo svakom predmetu. Oni, između ostaloga, apostrofiraju teme koje smatramo važnima pa se tako među njima mogu naći i sljedeći: ženska povijest, amaterska kultura, radnička kultura, kultura djece i mladih, socijalizacija, svakodnevica itd. Fundus je, pritom, vremenski ograničen na dvadeseto stoljeće – osim potrebnog povijesnog odmaka, to nam uvelike pomaže u izbjegavanju problema s vlasni&scaron;tvom i privatno&scaron;ću, kao i zamke slučajnog “reklamiranja” tre&scaron;njevačkih biznisa koji trenutno posluju. </p>
<p>Dio predmeta u fundusu ima nepobitnu umjetničku vrijednost, poput [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/pretraga?autor=Matija+Pokrivka crteža] umjetnika Matije Pokrivke, [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/pretraga?autor=Bogdan+%C5%A0tefani%C4%87 fotografija] fotoamatera <strong>Bogdana &Scaron;tefanića</strong> i [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/pretraga?autor=Bernardo+Bernardi namje&scaron;taja] u IX. gimnaziji koji je dizajnirao <strong>Bernardo Bernardi</strong>, ili im na važnosti daje njihova raritetnost i očuvanost, poput pojedinih odjevnih komada iz [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/pretraga?lokacija=Tvornica+Vesna Vesne] i [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/fundus/haljina-iz-tvornice-vesna Savremene žene] ili [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/fundus/spomen-ploca-josipu-brozu-titu spomen ploče] koja komemorira boravak i ilegalni rad <strong>Josipa Broza Tita</strong> u jednoj privatnoj kući u Podgorskoj ulici. Međutim, u fundusu umjesto njihove umjetničke ili povijesne jedinstvenosti nastojimo dodatno istaknuti priču koju iz njih možemo i&scaron;čitati o &scaron;irim dru&scaron;tvenim procesima koji su ih oblikovali – Pokrivkini crteži prikazuju sudar tre&scaron;njevačkih starih radničkih potleu&scaron;ica i novih zgrada koje niču tijekom perioda intenzivne izgradnje i modernizacije, dok nas kaputi iz Vesne podsjećaju na intenzivnu devastaciju industrije tijekom čitavih devedesetih. Slične priče mogu nam ispričati i na prvi pogled manje “atraktivni” predmeti, primjerice fotografije [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/fundus/fotografije-djece-kod-doma-joze-vlahovica tre&scaron;njevačkog djetinjstva] ili [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/fundus/fotografija-gradnje-kuce-na-tresnjevci-f58ac4d4-3dd6-453c-80cc-4eded0c177f6 stanovanja] iz privatnih obiteljskih albuma. </p>
<p>No, umjesto da prepričavamo dijelove tre&scaron;njevačke povijesti prikupljene u fundusu, pozvat ćemo čitatelje da ih sami istraže, a ovdje ćemo radije odgovoriti na pitanje koji su materijalni uvjeti bili potrebni da virtualni fundus Muzej susjedstva Tre&scaron;njevka ne samo zaživi, nego i preživi i nastavi se razvijati. Kao &scaron;to je u uvodu rečeno, prva faza projekta od 2018. do 2020. godine bila je financirana sredstvima iz Europskog socijalnog fonda. Bez tih, za udruge u kulturi značajnih sredstava, vjerojatno ne bi bilo moguće provesti opsežna inicijalna istraživanja ne samo povijesti kvarta nego i raznih primjera i modela funkcioniranja sličnih muzejskih institucija, niti izraditi novu i relativno složenu web stranicu. S obzirom na to da, mada najavljen, nastavak “Kulture u centru” nikada nije bio raspisan, Muzej susjedstva nastavili smo prijavljivati na znatno oskudnije nacionalne i lokalne javne natječaje. U 2021. godini prikupljanje i obradu fundusa provodili smo u okviru &scaron;ireg kulturno-umjetničkog programa <em>Muzej susjedstva Tre&scaron;njevka: živa ba&scaron;tina</em>, da bismo od 2022. nadalje uspjeli osigurati sredstva na muzejskoj djelatnosti u okviru javnih potreba u kulturi Grada Zagreba. </p>
<p>Prepoznavanje prikupljanja, digitalizacije, obrade, kuriranja i prezentacije građe kao zasebne, složene i zahtjevne aktivnosti koja iziskuje financijska sredstva i ne može se obavljati samo usput ili u pozadini kulturno-umjetničke produkcije zasigurno je presudilo obimu i vidljivosti koju fundus trenutno ima. Iza &scaron;est zbirki i četiristotinjak artefakata stoji, naime, puno na van nevidljivog, ali nužnog cjelogodi&scaron;njeg rada, kontinuirane komunikacije sa susjedima koja obuhvaća kako uvijek otvorena vrata Baze, tako i brojne nesnimljene i nezabilježene razgovore, telefonske pozive, mailove, komentare na dru&scaron;tvenim mrežama i izlaske na teren, “u izvidnicu” (jednom u Dom zdravlja, drugi put gimnaziju, treći put nečiju obiteljsku kuću, jednom čak i na “garažnu rasprodaju” unuke umirovljenog radnika Tesle). Materijalni uvjeti u kojima se fundus u različitim fazama gradio, od honorara za suradnike do na&scaron;e tehničke opremljenosti, odrazili su se i na samom fundusu, kvaliteti snimki i &scaron;irini opisa predmeta, pa je i u tom smislu, uz sam rast broja predmeta, virtualni fundus MST-a stalni <em>work in progress</em>. </p>
<p>Važno je napomenuti da u izgradnji samog fundusa važnu ulogu ima i drugi ključan segment Muzeja susjedstva Tre&scaron;njevka, već spomenuti kulturno-umjetnički program koji nazivamo “živom ba&scaron;tinom” i koji produciramo u kvartu i za kvart. On se sastoji od izložbi (primjerice, izložbe <strong>Božene Končić Badurine</strong> [http://blok.hr/hr/muzej-susjedstva-tresnjevka/jadrankin-prvi-zivot-izlozba-bozene-koncic-badurina <em>Jadrankin prvi život</em>] inspirirane životom Tre&scaron;njevčanke <strong>Jadranke Klekar</strong>, borkinje za radnička i ženska prava, ali i jedne od prvih donatorica predmeta u na&scaron;em fundusu), tematskih istraživanja i urbanih tura kvartom. Tako su nas u travnju ove godine novinarka <strong>Ivana Perić</strong> i <strong>Vanja Radovanović</strong> iz Mapiranja Tre&scaron;njevke poveli [https://muzejsusjedstvatresnjevka.org/program/nevidljive-igracice-zenski-sport-na-tresnjevci stopama tre&scaron;njevačkih sporta&scaron;ica], a u okviru istoga projekta, izrađene su i umjetničke intervencije u javnom prostoru: umjetnica <strong>Ena Jurov</strong> izradila je dva feministička murala posvećena ko&scaron;arka&scaron;icama, rukometa&scaron;icama i drugim sporta&scaron;icama i sportskim radnicama. Dok pi&scaron;emo ovaj tekst, u punom su jeku pripreme za osmo izdanje besplatnog ljetnog kina na Tre&scaron;njevačkom placu, a kao kontinuirani program polako zaživljava [http://blok.hr/hr/muzej-susjedstva-tresnjevka/papir-koji-lijeci-kolazi-i-rijeci književno-likovna radionica] koja među stanovnicima i korisnicama kvarta oživljava demokratizacijsku ideju umjetnosti kao alata dostupnog svima, koji ima socijalizacijske i terapeutske učinke. </p>
<p>Osim &scaron;to, svaki na svoj način, polaze upravo od virtualnog fundusa i na taj ga način u punom smislu riječi oživljavaju, aktualiziraju i daju mu novi sloj interpretacije, ovi programi ohrabruju i motiviraju lokalnu zajednicu da ga nastavi dalje graditi vlastitim prilozima. Konačno, upravo ti programi podcrtavaju i zaokružuju ideju <em>muzeja zajednice</em> koju njegujemo – ne kao mjesta koje će tu zajednicu samo <em>zabilježiti</em> ili okupiti na jednom mjestu, nego aktivno stvarati i mijenjati.</p>
<p> </p>
<p><em>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</em></p>
<p><em>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</em></p>
<p><div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">https://abcdnk.hr/a3f0fdd0-420b-4a75-8808-cecc80e56d5c</div></p>
<p> </p></div></div></div></div></div>