Aktivnosti:Kolektivnu memoriju izvedbene scene važno je trajno sačuvati - Povijest promjena

Admin u (test) 11:39, 8. studenoga 2023.

2023-11-08T11:39:27Z

Andrijana u (test) 11:20, 8. studenoga 2023.

2023-11-08T11:20:10Z

←Starija inačica		Inačica od 8. studenoga 2023. u 13:20
Redak 37:		Redak 37:
	<p><strong>Kako je izgledao prijenos organizacijskih znanja, vrijednosti i načela rada na nove članove i članice? Vidite li neki potencijal u organizacijskim arhivskim praksama u svrhu </strong><strong>međugeneracijskog prijenosa znanja?</strong></p>		<p><strong>Kako je izgledao prijenos organizacijskih znanja, vrijednosti i načela rada na nove članove i članice? Vidite li neki potencijal u organizacijskim arhivskim praksama u svrhu </strong><strong>međugeneracijskog prijenosa znanja?</strong></p>
	<p>Prijenos organizacijskih znanja u CDU se većinom odvijao organski prvo kroz suradnju pa kasnije samostalno preuzimanje pojedinih aktivnosti i projekata. Uz ograničene ljudske resurse i čest prekaran rad tijekom svih ovih godina bilo je i proklizavanja. Uz dokumentaciju javnih aktivnosti i izdanja od koristi bi bila i cjelovitija arhiva ugovora, tro&scaron;kovnika, aplikacija i izvje&scaron;taja, dijelom da automatiziramo nužnu administraciju a dijelom jer ponekad kroz dokumente koji čine pozadinu na&scaron;ih aktivnosti sva&scaron;ta zanimljivo možemo saznati i sačuvati od zaborava.</p>		<p>Prijenos organizacijskih znanja u CDU se većinom odvijao organski prvo kroz suradnju pa kasnije samostalno preuzimanje pojedinih aktivnosti i projekata. Uz ograničene ljudske resurse i čest prekaran rad tijekom svih ovih godina bilo je i proklizavanja. Uz dokumentaciju javnih aktivnosti i izdanja od koristi bi bila i cjelovitija arhiva ugovora, tro&scaron;kovnika, aplikacija i izvje&scaron;taja, dijelom da automatiziramo nužnu administraciju a dijelom jer ponekad kroz dokumente koji čine pozadinu na&scaron;ih aktivnosti sva&scaron;ta zanimljivo možemo saznati i sačuvati od zaborava.</p>
	<p><em>Projekt Zajedno smo jači - znanjem protiv krize sufinancirala je Europska unija iz Europskog~~ </em><em>~~socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 490.680,27 kn od čega se 417.078,23 kn osigurava~~ </em><em>~~iz proračuna EU, a 73.602,04 kn iz državnog proračuna. Sadržaj je isključiva odgovornost Udruge za~~ </em><em>~~promicanje kultura Kulturtreger. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske.~~ </em><em>~~Stajali&scaron;ta izražena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge za promicanje kultura~~ </em><em>~~Kulturtreger i ne odražavaju nužno stajali&scaron;te Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Za vi&scaron;e o~~ </em><em>~~EU fondovima: [https://www.esf.hr/ www.esf.hr] i [https://strukturnifondovi.hr/ www.strukturnifondovi.hr].</em></p>		<p><em>Projekt Zajedno smo jači - znanjem protiv krize sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 490.680,27 kn od čega se 417.078,23 kn osigurava iz proračuna EU, a 73.602,04 kn iz državnog proračuna. Sadržaj je isključiva odgovornost Udruge za promicanje kultura Kulturtreger. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajali&scaron;ta izražena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge za promicanje kultura Kulturtreger i ne odražavaju nužno stajali&scaron;te Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Za vi&scaron;e o EU fondovima: [https://www.esf.hr/ www.esf.hr] i [https://strukturnifondovi.hr/ www.strukturnifondovi.hr].</em></p>
	<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">https://ci6.googleusercontent.com/proxy/gs8rCLHhnLuSpZMFYv23Q3Z9vM5h6JYNsYO-X3u20L2Gw0PuBpY4LjvUCbZi-j9ICGyRe9XyWxHC5xnf5Cc0Kz5hK9ltigDniWL2Jz8KvEI7ebWbgekCMRBOsTCQKnKvZSg2rH39KuklLg_o6pw=s0-d-e1-ft#https://bucket.mlcdn.com/a/1105/1105612/images/be9885503641f12eaf234bd3dcbc9808bac99b6c.png</div>		<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">https://ci6.googleusercontent.com/proxy/gs8rCLHhnLuSpZMFYv23Q3Z9vM5h6JYNsYO-X3u20L2Gw0PuBpY4LjvUCbZi-j9ICGyRe9XyWxHC5xnf5Cc0Kz5hK9ltigDniWL2Jz8KvEI7ebWbgekCMRBOsTCQKnKvZSg2rH39KuklLg_o6pw=s0-d-e1-ft#https://bucket.mlcdn.com/a/1105/1105612/images/be9885503641f12eaf234bd3dcbc9808bac99b6c.png</div>
	</div>		</div>

Andrijana u (test) 11:18, 8. studenoga 2023.

2023-11-08T11:18:26Z

Prikaži promjene

Andrijana u (test) 11:16, 8. studenoga 2023.

2023-11-08T11:16:38Z

Prikaži promjene

Andrijana u (test) 11:14, 8. studenoga 2023.

2023-11-08T11:14:08Z

Prikaži promjene

Admin u (test) 09:19, 20. listopada 2023.

2023-10-20T09:19:37Z

Nova stranica

<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large frakcija-f-ruta 2175 opt-827x600.jpeg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-5"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div>19.10.2023</div><div class="col-12 col-sm-7"><div class="article-lead">O arhivskim aktivnostima Centra za dramsku umjetnost i značaju materijala kolektivne memorije nastalih u vaninstitucionalnom kontekstu razgovaramo s Ivanom Ivković. </div><div class="article-content"> 
Razgovara: Ivana Pejić
 
Centar za dramsku umjetnost, neprofitna organizacija osnovana 1995., u svoja gotovo tri desetljeća rada značajno je utjecala na oblikovanje domaće nezavisne izvedbene scene. Udruga funkcionira kao teorijsko-kritička platforma kroz koju se profiliralo vi&scaron;e generacija kazali&scaron;nih stručnjaka i stručnjakinja, a koji su svojim radom obogatili i osuvremenili dramsku i plesnu umjetnost u Hrvatskoj. Pored podr&scaron;ke novim produkcijama, Centar je svojim istraživačkim, edukacijskim i izdavačkim aktivnostima kontinuirano razvijao teorijski i estetski okvir te nove pristupe izvedbenim umjetničkim praksama koji su značajno nadopunili institucionalne praznine u ovom području. Kako se u svemu tome razvijala sama organizacija, u kojoj mjeri su prikupljena znanja i prakse bilježile te kako se prenose novim generacijama bila je tema razgovora s Ivanom Ivković.
 
CDU se formira sredinom 90-ih godina pa bih za početak predložila da se nakratko vratimo u taj kontekst. &Scaron;to je u njemu bio ključni okidač za organizirano djelovanje i to u području izvedbenih umjetnosti? 
Centar za dramsku umjetnost osnovan je izdvajanjem aktivnosti vezanih za kazali&scaron;te i ples iz tada&scaron;njeg Instituta Otvoreno dru&scaron;tvo. Tih prvih godina 1995. - 96. CDU facilitira dodjelu sredstava Instituta Otvoreno dru&scaron;tvo pojedincima i projektima, no vrlo brzo pokreće i svoje projekte - časopis Frakcija, produkciju dokumentarnog filma Factum i Imaginarnu akademiju u Grožnjanu. Znak vremena je, za dana&scaron;nje pojmove, pomalo staromodan naziv udruge; pojam izvedbenih umjetnosti u upotrebu će ući upravo kroz tekstove u Frakciji. O kontekstu tog politički i umjetnički klaustrofobičnog vremena devedesetih [https://kulturpunkt.hr/intervju/ispunjavanje-praznina/ pisali su] i govorili moji stariji kolege, suosnivači CDU-a, kao &scaron;to su Goran Sergej Prista&scaron;, Vjeran Zuppa, Vilim Matula, pokretač Factuma Nenad Puhovski i drugi.
 
Kakvom se činila uloga CDU-a za nekog tko se priključuje radu udruge u njenom formativnom razdoblju? Možete li izdvojiti neke ključne momente, bilo da je riječ o programima, suradnjama ili nekim drugim utjecajima, koji su usmjerili razvoj organizacije?
 
Moja generacija početkom dvijetisućitih već zna za CDU, već čitamo Frakciju, već pohađamo radionice kao studenti u Imaginarnoj akademiji u Grožnjanu i pratimo Eurokaz, Tjedan suvremenog plesa, novopokrenute Platformu mladih koreografa, Urban festival i Queer Zagreb. Unatoč minimalnom i nestabilnom financiranju, ovo okruženje motivirajuće je za niz autorica i autora, u tom periodu kreću Llinkt! (Iva Nerina Sibila, Katja &Scaron;imunić i Ljiljana Zagorac) Prostor+ i TRAFIK u Rijeci (Magdalena Lupi, Iva Nerina Sibila, Žak Valenta, Edvin Liverić, Lara Badurina i drugi), OOUR (Selma Banich, Sandra Banić Naumovski, Ana Banić, Mila Čuljak, Adam Semijalac), k.o. kombinirane operacije (Željka Sančanin, Sa&scaron;a Božić, Andrej Mirčev), Marmot Irme Omerzo, Sodaberg Marjane Krajač. Pravdan Devlahović, Goran Sergej Prista&scaron;, Nikolina Prista&scaron; i Ivana Sajko pokreću izvedbeni kolektiv BADco. kojem se kao studentica dramaturgije pridružujem 2004. godine. Tijekom studija pratim eksploziju aktivnosti na zagrebačkoj nezavisnoj sceni i sve manje me zanima repertoar kazali&scaron;nih institucija.
 
Na tragu uspjeha Frakcije koja je promovirala rad nove generacije te ulazila u suradnje s časopisima kao &scaron;to su Maska iz Ljubljane i TkH - Teorija koja hoda iz Beograda te koja u jednom momentu postaje međunarodan dvojezičan časopis, CDU pokreće niz prezentacijskih i diskurzivnih aktivnosti pod sintagmom Akcija/Frakcija - predavanja i radionice s međunarodnim gostima, obrazovno- produkcijske projekte poput suradnji s ekscenom, showcase produkcije autora i redatelja kao &scaron;to su Damir Bartol Indo&scaron;, Ivica Buljan, Bobo Jelčić, Nata&scaron;a Rajković, Natalija Manojlović, Slaven Tolj i Vlasta Delimar nazvan Mala fronta novoga performansa i plesa koji je doživio i svoje dubrovačko izdanje u suradnji s Art radionicom Lazareti te niz simpozija.
 
Te&scaron;ko je uopće pobrojati i mapirati sve te suradnje koje je CDU inicirao ili u njima sudjelovao. U nedostatku vlastitih prostornih, tehničkih, financijskih resursa povezivalo se s drugim organizacijama, ulazilo u privremene, povremene ali i trajnije suradnje. Jedna od važnijih je Zagreb – kulturni Kapital Evrope 3000, suradnička platforma koju su 2003. pokrenuli CDU, Multimedijalni institut, Platforma 9,81 i &Scaron;to, kako i za koga/WHW, a kasnije su joj se priključili Bacači sjenki, [BLOK], umjetnički projekt Community Art i Kontejner. Uz vi&scaron;egodi&scaron;nju stabilnu financijsku potporu Kulturstiftung des Bundes te regionalne Erste Bank grupe platforma je organizirala niz aktivnosti koje su tematizirale promjene dru&scaron;tvenih uvjeta kulturne proizvodnje i strukturni položaj nezavisne kulturne scene u Zagrebu. Uz izložbe, predstave, predavanja, simpozije i druge formate izdvojila bih kontinuirane razgovore o kulturnoj politici odozdo. Radila sam kao administrativna koordinatorica i urednica tiskanih izdanja platforme pa su mi sve te aktivnosti jo&scaron; svježe u sjećanju. Kažem, te&scaron;ko je sve pobrojati, sigurno sam preskočila par bitnih imena, ni&scaron;ta nisam rekla o Operaciji:grad 2005. u kompleksu Badel/Gorica u kojoj je naravno sudjelovao i CDU.
 
Uz suradnje s organizacijama, kolektivima i pojedincima s nezavisne kulturne scene, CDU je uspostavljao i trajne veze s institucijama, prvenstveno onima iz akademskog polja. &Scaron;to su te suradnje značile za organizaciju?
 
Kako je dio osnivača CDU predavao na Akademiji dramske umjetnosti poveznica s akademskim poljem je tu bila u startu, iako se tih ranih godina možda (g)radilo stvari i njoj usprkos. Dio nas studenata je objeručke prihvatio mogućnost rada u časopisu, sudjelovanje u radionicama, simpozijima, a kasnije i organiziranje novih aktivnosti. Frakcija je uvela pojam izvedbenih umjetnosti ali i niz autora, teoretičara, teatrologa, dramaturga u na&scaron; diskurzivni prostor. Marin Blažević je pokrenuo biblioteku knjiga Akcija u sklopu koje su izdani prijevodi Hansa Thiesa Lehmanna, Jona McKenziea te Razgovori o novom kazali&scaron;tu koje je on uredio i dvije knjige o Gavelli. Period tijekom kojeg je on preuzeo palicu glavnog urednika Frakcije (2005.-2009.) značio je veće povezivanje s nizom istraživača i teoretičara u polju, ne samo lokalno već i međunarodno, &scaron;to je kulminiralo konferencijom profesionalnog akademskog udruženja Performance Studies International u Zagrebu 2009. Pojedina povezivanja i suradnje su donijele vidljivost, nove poveznice, sufinanciranje, izazove i i motivaciju za daljnji rad. 
 
Dva desetljeća izdavanja dvojezičnog časopisa Frakcija ubrajaju se u najveća postignuća organizacije, a značajan poduhvat bila je i njegova digitalizacija. Kako je izgledao taj proces? &Scaron;to možemo doznati o suvremenim izvedbenim praksama i &scaron;iroj kulturnoj sceni na temelju te arhive, koliko je ona i danas relevantna?
 
Nakon dva desetljeća i 71 broja Frakcija se ugasila. Već smo tijekom izlaženja bili pokrenuli proces digitalizacije ranijih izdanja no bio je to spor i sporadičan rad. Kolegice Maja Mihaljević i Renata &Scaron;parada su pomogle oko digitalizacije najstarijih izdanja, a ključan je bio skener za knjige koji je razvio Multimedijalni institut, koji nam je pružio i tehničku podr&scaron;ku oko čitavog procesa digitalizacije. Kako su se upiti nizali jer su svesci nestajali, prvo iz knjižara pa iz antikvarijata, osigurali smo sredstva Zaklade “Kultura nova” i nakon pet godina dovr&scaron;ili projekt. Za mene je to bio i vrlo osoban projekt, uz Frakciju sam upoznala kazali&scaron;te koje me je profesionalno odredilo, pet godina sam časopis vodila kao glavna urednica, i danas su mi neki od temata referentni.
Čitava arhiva je javno i trajno dostupna na [https://frakcija.cdu.hr/pages/ frakcija.cdu.hr] uz kompletnu i pretraživu bibliografiju. Dana&scaron;nja scena izvedbenih umjetnosti, i nezavisna i institucionalna, u svojim zanimljivijim segmentima nastavak je konteksta koji je Frakcija prvo izma&scaron;tala pa i izgradila - vokabular koji koristimo, reference na koje smo kroz Frakciju prvo nabasali i koje su u&scaron;le u na&scaron;e tekstove, performansi i predstave koje smo propustili drugačije zabilježiti već im tragove nalazimo na stranicama časopisa. Arhiva Frakcije je i osobna arhiva mnogih nas koji smo traljavo dokumentirali svoj rad. Upiti oko preostalih primjeraka tiskanog izdanja te oko kori&scaron;tenja arhivirane građe najče&scaron;će dolaze iz institucija vi&scaron;eg obrazovanja, ne samo iz Hrvatske.
 
&Scaron;to je s ostalom građom koja je nastala kao rezultat rada organizacije? Koliko ste pažnje posvećivali dokumentiranju rada, postoji li i dalje neka količina nesređene građe koja je teže dostupna?
 
Rijetke su organizacije nezavisne kulturne scene, posebno u tim resursima skromnim godinama kraja devedesetih i početka dvijetisućitih, imale kapaciteta adekvatno dokumentirati svoj rad i arhivirati materijale različitih formata. Nije jo&scaron; bilo online resursa, a uglavnom nije bilo niti fizičkog prostora. Dokumentaciju na&scaron;eg rada ne prikupljaju niti čuvaju službeni arhivi ili muzeji, čime je značajan dio umjetničkog, istraživačkog, teoretičarskog i kritičarskog rada u polju zaboravljen i nedostupan &scaron;iroj javnosti. Postojeće, fragmentirane i često polu-privatne arhive nisu sistematizirane niti adekvatno obrađene, sadrže materijale koje često nije moguće identificirati i kontekstualizirati te nisu dostupne javnosti. Časopisi i biblioteka knjiga su pohranjeni u knjižnicama ali tu je i niz jednokratnih manjih publikacija, plakata, fotografija na klasičnom filmu, VHS kazeta i DVD-a. Znam da je plakat projekta "O radu" na kojem su surađivali Silvio Vujičić i Dejan Dragosavac Ruta otkupio MSU, ne&scaron;to toga je u Centru za dokumentiranje nezavisne kulture, u arhivama suradničkih organizacija i institucija. Ali mnogo građe je izgubljeno, ili nije dostupno jer se nalazi na na&scaron;im računalima (fotografije događanja koje smo organizirali), policama (gdje držim poneki letak i bro&scaron;uru), u ladicama (audio snimke intervjua koje sam vodila za Frakciju na različitim medijima za većinu kojih vi&scaron;e ne posjedujem uređaje), garažama ili &scaron;pajzama (primjerak plakata koji MSU sigurno drži u boljim uvjetima).
 
Je li postojao interes istraživača za va&scaron;om arhivskom građom? Na koji način odgovarate na te potrebe?
 
Kojeg li olak&scaron;anja kada na upit za pojedini članak može&scaron; odgovoriti linkom na arhivu čitavog časopisa! Da, upiti stižu, e-mailom uglavnom, ponekad preko dru&scaron;tvenih mreža. Često i upiti za kontaktom osobe koja je u nekom trenutku surađivala s CDU ili Frakcijom. Materijali kolektivne memorije nastali u vaninstitucionalnom kontekstu su često zanimljivi istraživačima, posebice u polju izvedbenih umjetnosti koje u Hrvatskoj institucionalni arhivi neadekvatno prate. 
 
Koliko se u ovom periodu promijenila organizacija? Je li se dogodila smjena generacija i &scaron;to se dogodilo s programima, je li vam bilo važno zadržati njihov kontinuitet ili se usmjerenje organizacije mijenjalo s novim ljudima?
 
Centra za dramsku umjetnost je od osnivanja 1995. doživio transformaciju kroz četiri generacije umjetnika, istraživača, kustosa, urednika i kulturnih djelatnika - od Vjerana Zuppe i Nenada Puhovskog; Gorana Sergeja Prista&scaron;a, Ivane Sajko, Agate Juniku, Emine Vi&scaron;nić i Marina Blaževića; Une Bauer, Jasne Žmak, Gorana Ferčeca i Olivera Frljića; do Mile Pavićević, Nine Gojić, Matije Price, Nata&scaron;e Antulov, Karle Crnčević, Espija Tomičića i Lucije Klarić. Taj vi&scaron;egodi&scaron;nji proces nije bio bez kriza, konceptualnih, financijskih, ali niti bez inovativnih, eksperimentalnih i hrabrih produkcijsko-organizacijskih zaokreta i projekata koji su pratili rast i razvoj hrvatske scene suvremenog kazali&scaron;ta i plesa, interdisciplinarne i novomedijske prakse, te svježe istraživačke i teorijske rasprave.
 
Kako je izgledao prijenos organizacijskih znanja, vrijednosti i načela rada na nove članove i članice? Vidite li neki potencijal u organizacijskim arhivskim praksama u svrhu međugeneracijskog prijenosa znanja?
 
Prijenos organizacijskih znanja u CDU se većinom odvijao organski prvo kroz suradnju pa kasnije samostalno preuzimanje pojedinih aktivnosti i projekata. Uz ograničene ljudske resurse i čest prekaran rad tijekom svih ovih godina bilo je i proklizavanja. Uz dokumentaciju javnih aktivnosti i izdanja od koristi bi bila i cjelovitija arhiva ugovora, tro&scaron;kovnika, aplikacija i izvje&scaron;taja, dijelom da automatiziramo nužnu administraciju a dijelom jer ponekad kroz dokumente koji čine pozadinu na&scaron;ih aktivnosti sva&scaron;ta zanimljivo možemo saznati i sačuvati od zaborava. 
 
Projekt Zajedno smo jači - znanjem protiv krize sufinancirala je Europska unija iz Europskog socijalnog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 490.680,27 kn od čega se 417.078,23 kn osigurava iz proračuna EU, a 73.602,04 kn iz državnog proračuna. Sadržaj je isključiva odgovornost Udruge za promicanje kultura Kulturtreger. Projekt sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Stajali&scaron;ta izražena u ovom tekstu isključiva su odgovornost Udruge za promicanje kultura Kulturtreger i ne odražavaju nužno stajali&scaron;te Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske. Za vi&scaron;e o EU fondovima: [https://www.esf.hr/ www.esf.hr] i [https://strukturnifondovi.hr/ www.strukturnifondovi.hr].
 
 
<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">https://ci6.googleusercontent.com/proxy/gs8rCLHhnLuSpZMFYv23Q3Z9vM5h6JYNsYO-X3u20L2Gw0PuBpY4LjvUCbZi-j9ICGyRe9XyWxHC5xnf5Cc0Kz5hK9ltigDniWL2Jz8KvEI7ebWbgekCMRBOsTCQKnKvZSg2rH39KuklLg_o6pw=s0-d-e1-ft#https://bucket.mlcdn.com/a/1105/1105612/images/be9885503641f12eaf234bd3dcbc9808bac99b6c.png</div>
 
 
 
 </div></div></div></div></div>