Aktivnosti:Kaleidoskop raznolikosti romskih kultura - Povijest promjena

Andrijana u (test) 15:30, 10. studenoga 2023.

2023-11-10T15:30:51Z

←Starija inačica		Inačica od 10. studenoga 2023. u 17:30
Redak 30:		Redak 30:
	<p><em>Intervju je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</em></p>		<p><em>Intervju je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</em></p>
	<p><em>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</em></p>		<p><em>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</em></p>
	~~<p> </p>~~		<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">[[Datoteka:Active-citizens-fund-400.png]]</div>
	~~<p>~~<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">~~https~~:~~//abcdnk.hr/56878bbf~~-~~4ec0~~-~~4137~~-~~9cf3-adfb283038d8~~</div>~~</p>~~</div></div></div></div></div>		</div></div></div></div></div>

Admin u (test) 11:38, 8. studenoga 2023.

2023-11-08T11:38:52Z

←Starija inačica		Inačica od 8. studenoga 2023. u 13:38
Redak 1:		Redak 1:
	<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large Isabel-Raabe-1200x1188.jpeg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-5"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><p>16.8.2023</p></div><div class="col-12 col-sm-7"><div class="article-lead"><p>O transnacionalnom digitalnom arhivu koji je posvećen kulturama Sinta i Roma, Selma Pezerović razgovarala je s jednom od njegovih pokretačica, kustosicom Isabel Raabe.</p></div><div class="article-content"><p>Predstavljanje Roma kroz povijesne i umjetničke narative preplavljeno je stereotipima i kli&scaron;ejiziranim prikazima koji se kreću od fantazije i mistike do nepovjerenja i prezira. No, kako Romi žele da ih vide drugi i kako oni vide sami sebe? Sa svrhom stvaranja pouzdanog izvora znanja koje bi bilo digitalno dostupno i kreirano od strane same romske zajednice, pokrenut je digitalni arhiv Roma. Razgovarala sam s <strong>Isabel Raabe</strong>, kustosicom koja je u svom radu u potrazi za dekolonijalnim praksama i novim narativima, vjerujući u umjetničke oblike proizvodnje znanja. Raabe je, zajedno s <strong>Franziskom Sauerbrey</strong>, nakon opsežnog istraživanja umjetničke i kulturne (samo)reprezentacije Roma i brojnim intervjuima s romskim umjetnicima, kustosima, aktivistima i akademicima diljem Europe, pokrenula RomArchive, koji, kako navode na [https://www.romarchive.eu/en/ službenoj stranici] projekta, čini “vidljivima umjetnost i kulturu Roma, ilustrirajući njihov doprinos europskoj kulturnoj povijesti”. Vođene idejom da na ključnim pozicijama Romi budu ti koji će definirati i dizajnirati arhiv, okupile su globalnu mrežu kulturnih aktera, znanstvenika i aktivista, &scaron;to će rezultirati da po prvi put stoljetna arhivska građa postane javno dostupna i vidljiva.</p>		<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large Isabel-Raabe-1200x1188.jpeg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-4"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><div class="headingDate"><p>16.8.2023</p></div></div><div class="col-12 col-sm-8"><div class="article-lead"><p>O transnacionalnom digitalnom arhivu koji je posvećen kulturama Sinta i Roma, Selma Pezerović razgovarala je s jednom od njegovih pokretačica, kustosicom Isabel Raabe.</p></div><div class="article-content"><p>Predstavljanje Roma kroz povijesne i umjetničke narative preplavljeno je stereotipima i kli&scaron;ejiziranim prikazima koji se kreću od fantazije i mistike do nepovjerenja i prezira. No, kako Romi žele da ih vide drugi i kako oni vide sami sebe? Sa svrhom stvaranja pouzdanog izvora znanja koje bi bilo digitalno dostupno i kreirano od strane same romske zajednice, pokrenut je digitalni arhiv Roma. Razgovarala sam s <strong>Isabel Raabe</strong>, kustosicom koja je u svom radu u potrazi za dekolonijalnim praksama i novim narativima, vjerujući u umjetničke oblike proizvodnje znanja. Raabe je, zajedno s <strong>Franziskom Sauerbrey</strong>, nakon opsežnog istraživanja umjetničke i kulturne (samo)reprezentacije Roma i brojnim intervjuima s romskim umjetnicima, kustosima, aktivistima i akademicima diljem Europe, pokrenula RomArchive, koji, kako navode na [https://www.romarchive.eu/en/ službenoj stranici] projekta, čini “vidljivima umjetnost i kulturu Roma, ilustrirajući njihov doprinos europskoj kulturnoj povijesti”. Vođene idejom da na ključnim pozicijama Romi budu ti koji će definirati i dizajnirati arhiv, okupile su globalnu mrežu kulturnih aktera, znanstvenika i aktivista, &scaron;to će rezultirati da po prvi put stoljetna arhivska građa postane javno dostupna i vidljiva.</p>
	<p> </p>		<p> </p>
	<p><strong>Kako je nastala ideja o osnivanju RomArchivea? Mnogi međunarodni kustosi, na različite načine, uključeni su u njegov rad. Na koji način to oblikuje i obogaćuje rad RomaArchivea i ponudu arhivskih zbirki?</strong></p>		<p><strong>Kako je nastala ideja o osnivanju RomArchivea? Mnogi međunarodni kustosi, na različite načine, uključeni su u njegov rad. Na koji način to oblikuje i obogaćuje rad RomaArchivea i ponudu arhivskih zbirki?</strong></p>

Admin u (test) 09:19, 20. listopada 2023.

2023-10-20T09:19:08Z

Nova stranica

<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large Isabel-Raabe-1200x1188.jpeg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-5"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><p>16.8.2023</p></div><div class="col-12 col-sm-7"><div class="article-lead"><p>O transnacionalnom digitalnom arhivu koji je posvećen kulturama Sinta i Roma, Selma Pezerović razgovarala je s jednom od njegovih pokretačica, kustosicom Isabel Raabe.</p></div><div class="article-content"><p>Predstavljanje Roma kroz povijesne i umjetničke narative preplavljeno je stereotipima i kli&scaron;ejiziranim prikazima koji se kreću od fantazije i mistike do nepovjerenja i prezira. No, kako Romi žele da ih vide drugi i kako oni vide sami sebe? Sa svrhom stvaranja pouzdanog izvora znanja koje bi bilo digitalno dostupno i kreirano od strane same romske zajednice, pokrenut je digitalni arhiv Roma. Razgovarala sam s <strong>Isabel Raabe</strong>, kustosicom koja je u svom radu u potrazi za dekolonijalnim praksama i novim narativima, vjerujući u umjetničke oblike proizvodnje znanja. Raabe je, zajedno s <strong>Franziskom Sauerbrey</strong>, nakon opsežnog istraživanja umjetničke i kulturne (samo)reprezentacije Roma i brojnim intervjuima s romskim umjetnicima, kustosima, aktivistima i akademicima diljem Europe, pokrenula RomArchive, koji, kako navode na [https://www.romarchive.eu/en/ službenoj stranici] projekta, čini “vidljivima umjetnost i kulturu Roma, ilustrirajući njihov doprinos europskoj kulturnoj povijesti”. Vođene idejom da na ključnim pozicijama Romi budu ti koji će definirati i dizajnirati arhiv, okupile su globalnu mrežu kulturnih aktera, znanstvenika i aktivista, &scaron;to će rezultirati da po prvi put stoljetna arhivska građa postane javno dostupna i vidljiva.</p>
<p> </p>
<p><strong>Kako je nastala ideja o osnivanju RomArchivea? Mnogi međunarodni kustosi, na različite načine, uključeni su u njegov rad. Na koji način to oblikuje i obogaćuje rad RomaArchivea i ponudu arhivskih zbirki?</strong></p>
<p> </p>
<p>Godine 2012. Franziska Sauerbrey i ja podržale smo kulturni okvirni program za otvaranje spomenika Sintima i Romima ubijenima za vrijeme nacionalsocijalizma u Berlinu. Bile smo suočene i s vlastitim rupama u znanju (na primjer, u na&scaron;im &scaron;kolskim udžbenicima nismo prona&scaron;le ni&scaron;ta o holokaustu nad Sintima i Romima) i s raznolikim kulturnim blagom Sinta i Roma. Postojala je očita hitnost da se ne&scaron;to poduzme. Stoga smo kontaktirale Saveznu zakladu za kulturu, isprva s vrlo otvoreno formuliranim zahtjevom: Kao najveća kulturna zaklada u Europi, ne biste li se htjeli posvetiti najvećoj manjini u Europi koju čini 12 milijuna ljudi? Zanimanje je bilo veliko te je Franziski Sauerbrey i meni povjereno međunarodno istraživanje koje je trebalo razjasniti: &Scaron;to zajednica treba? Kakav bi projekt imao smisla? Tijekom na&scaron;eg istraživanja razgovarale smo s umjetnicima, političarima i aktivistima u svim europskim zemljama. Jedan odgovor koji smo uvijek iznova dobivale bio je: trebamo veću vidljivost. Trebamo muzej koji predstavlja na&scaron;e kulture. Naravno, izgradnja romskih muzeja u svim europskim metropolama nije zadatak Savezne zaklade za kulturu. Rodila se ideja o digitalnom arhivu koji bi kao format mogao odgovarati transnacionalnoj zajednici Sinta i Roma. Savezna zaklada za kulturu financirala je provedbu projekta do samog pokretanja, partner za tehničku provedbu pronađen je u Stiftung Deutsche Kinemathek, a Savezna agencija za građansko obrazovanje osigurala je naknadna sredstva za dugoročnog domaćina digitalne arhive, Dokumentacijski centar njemačkih Sinta i Roma, u Heidelbergu.</p>
<p>Vi&scaron;e od 150 ljudi iz 15 zemalja bilo je uključeno u razvoj RomArchivea. Svaki dio arhiva imao je svog kustosa. Time je omogućeno prije svega jedno – prikazati raznolikost romskih kultura. Kroz razgranatu mrežu kustosa i njihovih radnih skupina, RomArchive je imao pristup velikom broju privatnih i institucionalnih arhiva diljem Europe.</p>
<p> </p>
<p><strong>Kako biste opisali RomArchive i njegove fokuse? Iz koje su potrebe nastali izgradnja i upravljanje Arhivom?</strong></p>
<p>Sredi&scaron;nji ciljevi RomaArchivea uključuju stvaranje vidljivosti, prevladavanje stereotipa, rekonstrukciju povijesti i dekolonizaciju znanja. Nije usmjeren samo na većinska dru&scaron;tva, nego i na samu manjinu. Povjesničarka umjetnosti <strong>Timea Junghaus</strong>, koja je vodila odjel za vizualnu umjetnost u arhivu, jednom je rekla: “Osnovno je ljudsko pravo imati pristup vlastitoj kulturi”.</p>
<p>RomArchive slijedi smjernicu “ni&scaron;ta o nama bez nas”. Sadržaj deset arhivskih odjeljaka (vizualne umjetnosti, književnost, glazba, kazali&scaron;te, flamenko, ples, film i kontekstualizirajući odjeljci o politici slike, pokret za građanska prava i glasovi žrtava o holokaustu nad Sintima i Romima) sastavili su kustosi iz zajednica. To je novo.</p>
<p>Prije nije postojalo sredi&scaron;nje mjesto koje je do te mjere prikupljalo kulturno bogatstvo Sinta i Roma i činilo ga dostupnim. Uspjeli smo uspostaviti vrijednu suradnju s arhivima kao &scaron;to su Phonogrammarchiv Wien, koji ima jedinstvene snimke usmene povijesti, ili Mađarska akademija znanosti i Centro Andaluz de Flamenco, koji su nam dali povijesnu sliku i zvučni materijal o mađarskim plesovima i gitano flamenku. U bazi se nalazi preko 5000 zapisa. Tako nastaje raznolika slika kultura Sinta i Roma. Namjerno koristim množinu, jer (jedna) kultura Roma ili Sinta ne postoji. Kao pionirski projekt, RomArchive je osvojio brojne nagrade. Uz nagradu Grimme Online Award 2020., nagrađen je i Europskom nagradom za ba&scaron;tinu Europa Nostra 2019. godine.</p>
<p> </p>
<p><strong>Osim materijala objavljenih na web stranici, RomArchive ima interni arhiv. Možete li opisati kako ga skupa gradite i održavate?</strong></p>
<p>Interni arhiv, odnosno baza podataka, sadrži 5000 predmeta. Samo dio se može vidjeti na internetu, ali se pristup internoj arhivi može zatražiti. </p>
<p>U fazi pokretanja, tehnolo&scaron;ku razinu postavio je i održavao Sitftung Deutsche Kinemathek. Sada Dokumentacijski centar njemačkih Sinta i Roma te kustosi ili njihovi timovi to moraju odrađivati sami. To znači – digitalizacija, inventarizacija u bazi podataka, katalogizacija, indeksiranje. Ako se objekti prikazuju online, tu se radi i na uređivanju: kontekstualizacija tekstova, imenovanje autora i, naravno, određivanje prava. RomArchive radi s Creative Commons pravima (CC licence).</p>
<p> </p>
<p><strong>Uzimajući u obzir da kroz ovaj arhiv nastojite izbjeći zamke predstavljanja nerealne slike homogene “romske kulture”, koliko je izazovno bilo predstavljati raznolikost tih kultura? &Scaron;to biste naveli kao ključne prepreke i probleme s kojima se susrećete?</strong></p>
<p>RomArchive se ni na koji način nije želio izložiti riziku da poku&scaron;a definirati &scaron;to je romska kultura, ponovno stvarajući usku sliku. Ne, RomArchive pokazuje heterogenost zajednica Roma i Sinta u svijetu i čak sadrži kontradiktorne informacije. Recimo, jedni kažu da su &scaron;arene suknje stereotip, a drugi da se njihova baka i danas tako oblači. RomArchive mora izdržati ove kontradikcije.</p>
<p>RomArchive bi radije prikazao zamućenu stvarnost nego zamrznuo sliku. To izaziva pažljiviji pogled.</p>
<p> </p>
<p><strong>Kakva su iskustva i primjeri va&scaron;e suradnje u arhivistici?</strong></p>
<p>Velika većina predmeta inicijalno je potjecala iz privatnih zbirki &scaron;to također odražava činjenicu da ranije nisu postojali arhivi. Naravno, u&scaron;li smo i u nekoliko institucionalnih suradnji, s Phonogramm arhivom u Beču, s Mađarskom akademijom znanosti u Budimpe&scaron;ti ili s Centro Andaluz de Flamenco, ali to su bile iznimke. U području pokreta za građanska prava, naravno, puno je do&scaron;lo iz Dokumentacijskog i kulturnog centra njemačkih Sinta i Roma u Heidelbergu kao kontaktne točke za vizualni materijal.</p>
<p> </p>
<p><strong>Osim prilike za učenje, istraživanje i interakciju, arhivi pomažu u izgradnji zajednice s jakim osjećajem identiteta. Kako je zajednica uključena u arhiviranje unutar RomArchivea?</strong></p>
<p>Same zajednice koriste arhivu za svoj rad. Mislim na aktiviste koji znanje prikupljeno u RomArchive vide kao alat. Poku&scaron;avaju se osloniti na konkretne izvore za svoj aktivistički rad u različitim područjima poput istraživanja holokausta ili rada na građanskim pravima. Budući da većina građe dolazi iz privatnih arhiva, zajednica je od početka uključena u razvoj RomArchivea.</p>
<p> </p>
<p><strong>Koji su vam izvori financiranja i jesu li adekvatni? </strong></p>
<p>Savezna zaklada za kulturu financirala je projekt s 3,75 milijuna eura za provedbu do pokretanja, Goethe institut također je podržao projekt, a Savezna agencija za građansko obrazovanje osigurala je dodatna sredstva. Zvuči kao velik novac (i jest), ali s obzirom na dugo razdoblje razvoja (6 godina) i veliki broj ljudi uključenih u projekt (150 ljudi), to je bila razumna svota.</p>
<p> </p>
<p><em>Intervju je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</em></p>
<p><em>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</em></p>
<p> </p>
<p><div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">https://abcdnk.hr/56878bbf-4ec0-4137-9cf3-adfb283038d8</div></p></div></div></div></div></div>