Aktivnosti:Arhiv kao žarišna točka aktivacije - Povijest promjena

Andrijana u (test) 15:20, 10. studenoga 2023.

2023-11-10T15:20:04Z

←Starija inačica		Inačica od 10. studenoga 2023. u 17:20
Redak 52:		Redak 52:
	<p dir="ltr"><span>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</span></p>		<p dir="ltr"><span>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</span></p>
	<p dir="ltr"><span>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</span></p>		<p dir="ltr"><span>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</span></p>
	~~<p dir="ltr"><span><span>~~<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">~~https~~:~~//lh6.googleusercontent.com/G54S_HKOz7oVc0m4RcDPt54zEZSdXrRgakoVKZ~~-~~z6ydGaqFRkc9puUIDcbJ3GXsHvxuAa~~-~~RyieRBJ~~-~~Ef-SNnNmIVgV1q-d22AE1m108eMRLJhaC56Q9lur3XtfwOFqTdtsV8RGxreePozvWNcZaeitQ~~</div>~~</span></span></p>~~		<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">[[Datoteka:Active-citizens-fund-400.png]]</div>
	~~<p><br /><br /><br /><br /></p>~~<gallery mode=packed>
			<gallery mode=packed>
	File:Xlarge maydayrooms.png		File:Xlarge maydayrooms.png
	File:Xlarge mayday.jpeg		File:Xlarge mayday.jpeg

Admin u (test) 11:39, 8. studenoga 2023.

2023-11-08T11:39:17Z

←Starija inačica		Inačica od 8. studenoga 2023. u 13:39
Redak 1:		Redak 1:
	<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large mayday room.jpeg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-5"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><p>2.10.2023</p></div><div class="col-12 col-sm-7"><div class="article-lead"><p>S kolektivom MayDay Rooms, londonskim arhivom posvećenim društvenim pokretima, razgovaramo o prikupljanju i aktiviranju građe vezane uz nasljeđe radikalne povijesti.</p></div><div class="article-content"><p dir="ltr"><span>Londonski </span>[https://maydayrooms.org/ <span>MayDay Rooms</span>]<span>, kolektiv čije ime zrcali stanje urgentnosti, djeluje kao arhiv, resursni prostor te sigurna luka za različite dru&scaron;tvene pokrete i njihove povijesti. Arhivsku okosnicu čini povijesna građa vezana za dru&scaron;tvene borbe od &scaron;ezdesetih godina nadalje, protežući se od niza alternativnih pokreta i kampanja otpora sve do eksperimentalne kulture i djelovanja marginaliziranih i potlačenih skupina. Od toga kako je uopće do&scaron;lo do potrebe za osnivanjem MayDay Roomsa, kako njihov arhiv funkcionira do toga koji je cilj prikupljanja materijala povezanog s različitim dru&scaron;tvenim borbama, razgovarali smo s jednom od triju članica kolektiva, </span><span>Rosemary Grennan</span><span>.</span></p>		<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large mayday room.jpeg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-4"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div><div class="headingDate"><p>2.10.2023</p></div></div><div class="col-12 col-sm-8"><div class="article-lead"><p>S kolektivom MayDay Rooms, londonskim arhivom posvećenim društvenim pokretima, razgovaramo o prikupljanju i aktiviranju građe vezane uz nasljeđe radikalne povijesti.</p></div><div class="article-content"><p dir="ltr"><span>Londonski </span>[https://maydayrooms.org/ <span>MayDay Rooms</span>]<span>, kolektiv čije ime zrcali stanje urgentnosti, djeluje kao arhiv, resursni prostor te sigurna luka za različite dru&scaron;tvene pokrete i njihove povijesti. Arhivsku okosnicu čini povijesna građa vezana za dru&scaron;tvene borbe od &scaron;ezdesetih godina nadalje, protežući se od niza alternativnih pokreta i kampanja otpora sve do eksperimentalne kulture i djelovanja marginaliziranih i potlačenih skupina. Od toga kako je uopće do&scaron;lo do potrebe za osnivanjem MayDay Roomsa, kako njihov arhiv funkcionira do toga koji je cilj prikupljanja materijala povezanog s različitim dru&scaron;tvenim borbama, razgovarali smo s jednom od triju članica kolektiva, </span><span>Rosemary Grennan</span><span>.</span></p>
	<p dir="ltr"><span>Započnimo od nulte točke: možete li se, u kratkim crtama, predstaviti na&scaron;im čitateljima?</span></p>		<p dir="ltr"><span>Započnimo od nulte točke: možete li se, u kratkim crtama, predstaviti na&scaron;im čitateljima?</span></p>
	<p dir="ltr"><span>Ja sam Rosemary Grennan te sam dio Mayday Roomsa posljednjih, sada će već biti, osam godina; vrijeme brzo prolazi! U MayDayu se bavim svime pomalo jer nismo hijerarhijski organizirani: arhiviram, programiram, sve pomalo. Specijalizirala sam se na području digitalne arhivistike, posebice oko pitanja izgradnje online arhivskih resursa.</span></p>		<p dir="ltr"><span>Ja sam Rosemary Grennan te sam dio Mayday Roomsa posljednjih, sada će već biti, osam godina; vrijeme brzo prolazi! U MayDayu se bavim svime pomalo jer nismo hijerarhijski organizirani: arhiviram, programiram, sve pomalo. Specijalizirala sam se na području digitalne arhivistike, posebice oko pitanja izgradnje online arhivskih resursa.</span></p>
Redak 52:		Redak 52:
	<p dir="ltr"><span>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</span></p>		<p dir="ltr"><span>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</span></p>
	<p dir="ltr"><span>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</span></p>		<p dir="ltr"><span>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</span></p>
	<p dir="ltr"><span><span><div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">~~[[Datoteka~~:~~Active~~-~~citizens~~-~~fund~~-~~400.png]]~~</div></span></span></p>		<p dir="ltr"><span><span><div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">https://lh6.googleusercontent.com/G54S_HKOz7oVc0m4RcDPt54zEZSdXrRgakoVKZ-z6ydGaqFRkc9puUIDcbJ3GXsHvxuAa-RyieRBJ-Ef-SNnNmIVgV1q-d22AE1m108eMRLJhaC56Q9lur3XtfwOFqTdtsV8RGxreePozvWNcZaeitQ</div></span></span></p>
	<p><br /><br /><br /><br /></p><gallery mode=packed>		<p><br /><br /><br /><br /></p><gallery mode=packed>
	File:Xlarge maydayrooms.png		File:Xlarge maydayrooms.png

Andrijana u (test) 16:04, 2. studenoga 2023.

2023-11-02T16:04:35Z

←Starija inačica		Inačica od 2. studenoga 2023. u 18:04
Redak 52:		Redak 52:
	<p dir="ltr"><span>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</span></p>		<p dir="ltr"><span>Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.</span></p>
	<p dir="ltr"><span>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</span></p>		<p dir="ltr"><span>Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.</span></p>
	<p dir="ltr"><span><span><div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">~~https~~:~~//lh6.googleusercontent.com/G54S_HKOz7oVc0m4RcDPt54zEZSdXrRgakoVKZ~~-~~z6ydGaqFRkc9puUIDcbJ3GXsHvxuAa~~-~~RyieRBJ~~-~~Ef-SNnNmIVgV1q-d22AE1m108eMRLJhaC56Q9lur3XtfwOFqTdtsV8RGxreePozvWNcZaeitQ~~</div></span></span></p>		<p dir="ltr"><span><span><div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">[[Datoteka:Active-citizens-fund-400.png]]</div></span></span></p>
	<p><br /><br /><br /><br /></p><gallery mode=packed>		<p><br /><br /><br /><br /></p><gallery mode=packed>
	File:Xlarge maydayrooms.png		File:Xlarge maydayrooms.png

Admin u (test) 09:19, 20. listopada 2023.

2023-10-20T09:19:29Z

Nova stranica

<div class="article-image"><div class="imgc imgc-fluid imgc-w-100">[[File:Large mayday room.jpeg]]</div></div><div class="row activity"><div class="col-12 offset-sm-1 col-sm-10"><div class="row"><div class="col-12 col-sm-5"><div class="contentHeader"><h1 class="firstHeading">{{PAGENAME}}</h1></div>2.10.2023</div><div class="col-12 col-sm-7"><div class="article-lead">S kolektivom MayDay Rooms, londonskim arhivom posvećenim društvenim pokretima, razgovaramo o prikupljanju i aktiviranju građe vezane uz nasljeđe radikalne povijesti.</div><div class="article-content">Londonski [https://maydayrooms.org/ MayDay Rooms], kolektiv čije ime zrcali stanje urgentnosti, djeluje kao arhiv, resursni prostor te sigurna luka za različite dru&scaron;tvene pokrete i njihove povijesti. Arhivsku okosnicu čini povijesna građa vezana za dru&scaron;tvene borbe od &scaron;ezdesetih godina nadalje, protežući se od niza alternativnih pokreta i kampanja otpora sve do eksperimentalne kulture i djelovanja marginaliziranih i potlačenih skupina. Od toga kako je uopće do&scaron;lo do potrebe za osnivanjem MayDay Roomsa, kako njihov arhiv funkcionira do toga koji je cilj prikupljanja materijala povezanog s različitim dru&scaron;tvenim borbama, razgovarali smo s jednom od triju članica kolektiva, Rosemary Grennan.
Započnimo od nulte točke: možete li se, u kratkim crtama, predstaviti na&scaron;im čitateljima?
Ja sam Rosemary Grennan te sam dio Mayday Roomsa posljednjih, sada će već biti, osam godina; vrijeme brzo prolazi! U MayDayu se bavim svime pomalo jer nismo hijerarhijski organizirani: arhiviram, programiram, sve pomalo. Specijalizirala sam se na području digitalne arhivistike, posebice oko pitanja izgradnje online arhivskih resursa.
Sada možemo otpočeti na&scaron;e putovanje u arhiv. Priča započinje 2013. godina kada se Mayday Rooms osniva. Kako su izgledali prvi dani same organizacije? Koja je bila ideja i inspiracija za arhiv i njegovo ime?
MayDay Rooms je osnovan 2013. tijekom brutalnih mjera &scaron;tednje i rezova u području javnih usluga u Velikoj Britaniji koji su doveli do zatvaranja niza javnih knjižnica, dru&scaron;tvenih centara i kulturnih prostora. Takva politika, u kombinaciji sa zakonima protiv skvotiranja donesenima 2011. godine (usmjereni kriminalizaciji skvotiranja stambene imovine), rezultirala je gubitkom dru&scaron;tvenih i zajedničkih prostora koji su djelovali i kao spremnici kulturnog pamćenja i povijesti. Unutar tog konteksta dolazi do osnutka MayDay Roomsa, institucije koja se suprotstavlja tim procesima s ciljem očuvanja povijesti i građe o dru&scaron;tvenim borbama i otporu. Takoreći, na&scaron;a zadaća je istodobno učiniti tu građu dostupnom svima, ali i povezati je s dana&scaron;njom borbom i otporom.
Osnivači MDR-a uspjeli su osigurati veliku zgradu koja se nalazi u samom sredi&scaron;tu grada, u ulici Fleet Street. Ulica je poznata kao povijesno sredi&scaron;te kulture tiska u Britaniji jo&scaron; od 16. stoljeća: prvotno zbog čartista i buntovničke &scaron;tampe te distribucije naslova Prava čovjeka Thomasa Painea, a kasnije i zbog same činjenice &scaron;to je bila sredi&scaron;tem britanske novinske industrije do Wappin&scaron;kog spora 1986. kada je Rupert Murdoch [https://en.wikipedia.org/wiki/Wapping_dispute razbio] Printers Union. Sama lokacija je odabrana kao simbol hitno potrebnog otpora na području gdje se stari novinski uredi pretvaraju u luksuzne stanove čiji su stanodavci danas bankari, odvjetnici i &scaron;pekulanti nekretninama.
Urgentnost situacije odražava se i u samom nazivu organizacije MayDay Rooms. Njena prvotna konotacija usmjeruje nas prema Međunarodnom danu rada, a druga se odnosi na međunarodni signal za spa&scaron;avanje. Obje reference nastoje izraziti urgentnost vezanu za nasljeđe radikalne povijesti uslijed niza rezova i zatvaranja prostora, ali i nagovijestiti svjetliju budućnost  koju simbolizira 1. maj. &Scaron;to se tiče drugog dijela na&scaron;eg imena, on je tu da naglasi važnost posjedovanja fizičkog prostora kao točke susreta između radikalnih povijesti i sada&scaron;njih borbi.
MayDay Rooms / Blog
Tko je prije Mayday Roomsa bio – Mayday Rooms? Jesu li postojali prethodnici? Otkud ste crpili inspiraciju kad ste pokretali organizaciju?
Na&scaron;li smo jedan, jedini dokument u arhivi o prethodnicima koji su se zvali Public Library. Riječ je o knjižnici koja je prikupljala isti materijal kao i mi danas u Mayday Rooms, a djelovala je u Londonu tijekom 1970-ih. To je jedini zapis koji smo uspjeli pronaći; u biti, sve je nestalo. Već na tom primjeru možete vidjeti koliko su takve kolekcije krhke.
U Londonu ima stvarno dobrih primjera sličnih organizacija. Puno radimo s [https://56a.org.uk/ 56a Infoshopom] koji je izvorno bio skvot, a onda je, u dogovoru s općinom, počeo plaćati malu najamninu. Oni predstavljaju pravi izvor za pokrete i borbe za stanovanje na području jugoistočnog Londona. Inspirirale su nas i ambicioznije organizacije kao &scaron;to je Međunarodni institut za dru&scaron;tvenu povijest u Amsterdamu. Oni su svojevrsna meka radničkih i dru&scaron;tvenih pokreta. &Scaron;to se tiče digitalne strane, inspirirali su nas drugovi iz Hrvatske, prvenstveno projekti kao &scaron;to je [https://www.memoryoftheworld.org/blog/tag/library/ Memory of the World] i druge “knjižnice iz sjene”.
Također smo bili vrlo inspirirani te smo vodili razgovore s njujor&scaron;kim [https://interferencearchive.org/ Interference Archiveom], arhivom dru&scaron;tvenih pokreta koji vode volonteri. Imamo vrlo slične ideje te smo, umjesto konvencionalnih metoda očuvanja građe, vi&scaron;e usredotočeni na kori&scaron;tenje i otvoreni pristup; mislimo da je to bolje nego paziti da nitko ni&scaron;ta ne dira.
To nas vodi do konceptualne srži same organizacije – arhiva. Kako su izgledali njegovi počeci?
MDR je započeo s brojnim unboxing događajima u Marx Memorial Libraryju u Londonu. Ondje su se tri na&scaron;a osnivajuća darovatelja – George Caffenzis, Silvia Federici i Peter Linebaugh – osvrnula na zbirke koje su pohranili: marksističko-feminističku kampanju Wages for Housework NYC (1972-81), Midnight Notes Journal (1971-2001) i New England Prisoner Association News (1973.-75.). Dok je otvarao svoj kovčeg kako bi pokazao nekoliko arhivskih kutija koje su sadržavale i njegovu Zerowork kolekciju, Linebaugh ih je usporedio s Pandorinom kutijom iz koje izlijeću različiti fragmenti i drame iz pro&scaron;losti. Ipak, nastavio je kazav&scaron;i da je predanost MayDay Rooma u kolektivnom arhivističkom radu koji olak&scaron;ava teret darovatelja koji se inače smatraju jedinima odgovornima za ovaj tip povijesti, kao i u usmjerenosti ovog poduhvata budućem organiziranju.
Počev&scaron;i od ove tri skromne zbirke, arhiv je u posljednjih deset godina narastao do 60.000 jedinica tiskanog materijala, 2000 filmova i videa te digitalne građe koja broji preko 19.000 unosa. Iako crpimo inspiraciju iz “povijesti odozdo”, MDR je prije svega arhiv koji živi. Okosnica na&scaron;eg rada je aktiviranje radikalnog i eksperimentalnog povijesnog materijala, prvenstveno kroz suradničko obrazovanje, neformalna istraživanja, digitalizaciju i online distribuciju. Aktivno prikupljamo materijale od ljudi koji su bili uključeni u pro&scaron;le (i sada&scaron;nje) dru&scaron;tvene borbe, akcije i intervencije, poku&scaron;aje transformacije svijeta ili borbe protiv moći.
Prema kojim pravilima se vodite kada odlučujete koju građu ćete preuzeti na čuvanje?
Prikupljena i čuvana građa predstavlja povijest i kulturnu produkciju dru&scaron;tvenih pokreta – sve od plakata i printeva, bedževa, majica, periodičnih publikacija, pamfleta, zinea, knjiga, filmova, audio zapisa i druge efemerne građe. Na&scaron; arhiv usredotočen je na dru&scaron;tvene borbe, radikalnu umjetnost i činove otpora od 1960-ih do danas: sadrži sve od novije feminističke poezije do tehno parafernalija iz 1990-ih, od situacionističkih časopisa do zapisa o pobunama i industrijskim transformacijama, od obrazovnih eksperimenata iz 1970-ih do zatvorskih spisa.
Trenutno na&scaron; arhiv broji vi&scaron;e od 100 zbirki koje sve zajedno imaju preko 50.000 pojedinačnih arhivskih jedinica. Osobito smo zainteresirani za prikupljanje efemerne građe: dokumenata proiza&scaron;lih iz lokalnih, neformalnih kampanja i kolektiva koji nam omogućuju praćenje povijesti radikalne, izvanparlamentarne ljevice u Britaniji i &scaron;irom svijeta. Samo pro&scaron;le godine na&scaron;a je kolekcija porasla za vi&scaron;e od 5000 fizičkih predmeta, posebno povezanih s projektima alternativnog obrazovanja, pokretom za oslobođenje žena (Women’s Liberation Movement), kolektivom [https://en.wikipedia.org/wiki/Reclaim_the_Streets Reclaim the Streets] i borbama talijanskih radnika.
Sve navedeno možemo smatrati dijelovima radikalne povijesti, povijesnim fragmentima koje bismo te&scaron;ko na&scaron;li među spisima institucionalnih arhiva. Kako dolazite do same građe?
Građu ne prikupljamo sami. Zapravo, ne prilazimo drugima s pitanjem “možemo li dobiti va&scaron; materijal?”. Ljudi dolaze nama i kažu: “Imamo taj i taj materijal, zanima li vas?” To ima i dosta veze s političkim mrežama čiji smo članovi. Kolektivi koji nam prilaze donose odluku o tome da njihova građa ne ide u sveučili&scaron;nu knjižnicu ili slične ustanove, već kod nas gdje ćemo s građom postupati na drugačiji način.
Ponekad dobijemo stvarno veliku donaciju građe, poput osobnog arhiva u kojem se može pratiti nečije sudjelovanje u politici kroz dugi niz godina. Takav tip građe je poprilično veliki izazov. S druge strane, prije tjedan dana netko je do&scaron;ao s malim svežnjem materijala s prosvjeda protiv poreza na dohodak tijekom ranih 90-ih. 
Kako pristupate svakoj od kolekcija? 
Važan aspekt na&scaron;eg rada je činjenica da se on odvija u kontekstu životnih iskustava samih darovatelja; uvjetovan je njihovim povijesnim refleksijama i vezama s mnogim pojedincima i skupinama koji prolaze kroz MDR. Upravo zato MDR poziva darovatelje i sudionike da kritički razmotre arhive koje nam povjeravaju – bilo javnim putem, kroz organizaciju događaja, bilo privatno, tijekom neformalnih sastanaka. Ponekad poku&scaron;avamo formirati i financirati projekt oko toga, kako bismo osigurali resurse za detaljniji rad na danoj građi. Primjerice, kolekcija na kojoj trenutno radimo je o [https://maydayrooms.org/archive_item/troops-out-movement/ Troops Out Movement (TOM)], &scaron;to je bila kampanja u Britaniji za izvlačenje trupa iz Sjeverne Irske.
Ključna riječ u cijeloj priči je aktivacija. &Scaron;to znači baviti se arhiviranjem u va&scaron;im prostorijama?
Temeljni rad MayDay Roomsa je nastojanje da se aktivira radikalna i eksperimentalna povijesna građa, prvenstveno kroz suradničko obrazovanje, na&scaron; javni program, neformalno istraživanje, digitalizaciju i online distribuciju. Na taj način MDR želi stvoriti dinamične situacije, umjesto da pasivno sjedimo na arhivskoj građi. Kori&scaron;tenjem intrinzičnog dru&scaron;tvenog potencijala povijesnog materijala želimo omogućiti susret pro&scaron;losti i budućnosti na otvorenom polju, van okvira službenih domena znanja. Ne možemo predvidjeti &scaron;to će se na tom polju dogoditi, to ostaje na onima koji se okupe oko same građe. 
Kako iz perspektive arhivistice osiguravate najbolje moguće uvjete za proces aktivacije?
Nastojimo stvoriti kontekst u kojem se svi ljudi osjećaju ugodno kada dolaze u arhiv, a ne samo znanstvenici ili umjetnici. Organiziramo događaje gdje uključujemo ljude u proces arhiviranja, poput skeniranja kataloga. Održavamo puno radionica izvan zgrade, surađujemo s drugim političkim skupinama, poku&scaron;avamo uključiti pokrete koji trenutačno vode kampanje, poku&scaron;avamo reagirati na aktualna politička zbivanja koristeći na&scaron;u arhivu, nastojeći pronaći koje lekcije nam nudi na&scaron;a građa. [https://maydayrooms.org/the-cost-of-living-crisis-and-histories-of-direct-action/ Trenutno provodimo niz događaja] o taktikama izravne akcije usmjerenima na dana&scaron;nje tro&scaron;kove života.
Gledano s arhivske razine, imamo vrlo bliske odnose s na&scaron;im darovateljima. Nastojimo poticati međugeneracijske razgovore među ljudima koji su donirali građu, a koji su često, budući da se radi o novijem razdoblju povijesti, jo&scaron; uvijek živi. Također provodimo radionice za mlade tijekom kojih se fokusiramo na kreativne pristupe arhivu tako da se ljudi mogu uistinu osjetiti pozvanima da zakorače u povijest. Primjerice, imali smo skupinu &scaron;trajka&scaron;a koji su do&scaron;li prije koji tjedan i upotrijebili arhivu da izrade novi propagandni materijal.
Pitanje otvorenog pristupa dovodi nas do digitalne strane priče. Kako u svojoj arhivskoj praksi pristupate procesima digitalizacije?
Trenutno nije sve katalogizirano, ali postoji evidencija cjelokupne građe, kao &scaron;to postoje i svi opisi. Trenutačno selimo na&scaron; katalog, a i prelazimo na katalog baziran na mapama umjesto na stavkama jer su rijetke situacije kada ljudi traže pojedinačne stavke. Umjesto toga radije žele pogledati cijelu kolekciju. U MayDay Roomsu poku&scaron;avamo promi&scaron;ljati način na koji radimo s arhivama te vidimo svoje zbirke kao ne&scaron;to &scaron;to bi trebalo biti aktivno u sada&scaron;njosti kroz strategije otvorenog pristupa, ponovne upotrebe i kroz izgradnju arhiva kao zajedničkog resursa. Taj etos prožima i na&scaron; pristup digitalnim arhivima, kao i same digitalizacijske procese. Na&scaron;a platforma za digitalno arhiviranje [https://leftove.rs/ Leftove.rs]utemeljena je na ideji da bi radikalna arhivska praksa trebala biti okrenuta prema javnosti te promicati distribuciju, suradnju i kori&scaron;tenje.
[https://leftove.rs/ Leftovers Digital Archive] je suradnja između MayDay Rooms u Londonu i 0x2620 u Berlinu. Trenutačno imamo vi&scaron;e od 19 000 predmeta (skenovi originalnih dokumenata), od kojih su gotovo svi OCRed (optičko prepoznavanje znakova). Znači, svi dokumenti su u potpunosti pretraživi. Vrsta materijala koju čuvamo pokriva cijelu paletu političke efemere: plamfleti, plakati, fotografije itd. Iako je MayDay Rooms pokrenuo projekt, Leftove.rs ne čine isključivo na&scaron;e digitalne zbirke; koristimo se digitalnom građom iz različitih izvora: od torrent datoteka novina iz 1970-ih i autonomno vođenih internetskih zbirki ljevice u Francuskoj sve do materijala pokreta za oslobođenje žena izvučenih iz državnih arhiva. Leftove.rs tako stvara sigurnosnu kopiju za druge arhivske kolekcije, te upućuje  na originalne izvore.
Dosta smo radili i na digitalizaciji video materijala. Imamo ne&scaron;to &scaron;to se zove [https://amp.0x2620.org/about Activist Media Project], koji je uglavnom fokusiran na antiglobalizacijski pokret. Nemam konkretne brojeve, ali radi se o velikom broju digitaliziranih jedinica; uglavnom je riječ o DV vrpcama, nekim U-Matic vrpcama te VHS-u.
Kako druge institucije i grupacije gledaju na va&scaron; rad?
Druge institucije su često zainteresirane učiti od nas jer su, primjerice, u procesu reforme u svojim arhivskim praksama. Važno je napomenuti da je na&scaron; pristup arhiviranju drugačiji od institucionalnog. Neki bi mogli pretpostaviti da se zagovaranje na&scaron;ih metoda arhiviranja protivi postojanju institucionalnih zbirki, ali to nije slučaj. Ipak, prepoznajemo da manji arhivi mogu biti otvoreniji i kritičniji u načinu na koji prikupljaju i rade s povijesnom građom. S druge strane, etablirane institucije pokazale su se neprocjenjivima po pitanju traženja savjeta u različitim aspektima arhivistike, kao &scaron;to je usmena povijest ili problem zastarjelosti podataka. Osim toga, održavamo snažne veze s nekoliko politički orijentiranih arhiva u Britaniji, a pomažemo i drugima pri uspostavljanja manjih zbirki.
Kako gledate na va&scaron;e arhivske prakse kada ih usporedite s tradicionalnijim pristupima?
Nitko od nas nije imao profesionalno arhivističko obrazovanje, &scaron;to je u određenim trenucima predstavljao blagotvoran učinak za na&scaron; rad. Naime, to nam omogućuje da osmislimo vlastite pristupe koji nisu ograničeni specifičnom obukom ili profesionalnim standardima. Imamo slobodu uvođenja kategorija metapodataka koje ne diktiraju određeni okviri te možemo uključiti ljude u zadatke poput skeniranja i katalogiziranja. Međutim, ne zanemarujemo utvrđeno znanje. Jednostavno smo neopterećeni strogim i krutim skupovima praksi ili idejama da postoji isključivo jedan ispravan način na koji se stvari rade.
Možete li nam prezentirati organizacijsku strukturu MDR-a te kazati tko je sve uključen u rad?
MDR se trudi učiti iz politika zastupljenih zbirkama te je organiziran nehijerarhijski oko dva različita kolektiva te upravnog odbora. Članovi prvog kolektiva  zajedničkim snagama vode arhiv koji se nalazi u sredi&scaron;tu zgrade. Bilo je vi&scaron;e različitih varijacija kolektiva, a svaka je sa sobom donosila različite političke obveze i iskustva koja su zauzvrat donosila nove fokuse, suradničke mreže i kolekcije. Drugi je [https://maydayrooms.org/about/ Building Collective] koji koristi prostor za vlastite aktivnosti. U zamjenu nam pomaže voditi zgradu i učiniti je dostupnijom ljudima koji žele koristiti prostor za svoje sastanke i događanja. Svakih par mjeseci održavamo druženja otvorena javnosti, a čiji je domaćin Building Collective. Ona nam daju priliku da se okupimo, kuhamo, opustimo i saznamo &scaron;to svaki kolektiv namjerava.
Koliko se trenutno projekata odvija? Kako netko može započeti projekt u okviru MDR-a? 
Trenutačno imamo nekoliko tekućih projekata kao &scaron;to su [https://maydayrooms.org/uncovering-the-archive-what-story-will-you-tell/ Uncovering the Archive], projekt posvećen mladima, te Activist Media Project. Iako su pojedini projekti vezani za digitalne arhive do&scaron;li svojem prirodnom kraju, kao [https://newarchitecturemovement.org/ New Architectural Movement Digital Archive] ili [https://brixton-timeline.maydayrooms.org/ Brixton Gentrifitication Struggles Timeline], leftove.rs je jo&scaron; uvijek aktualan. Ujedno, uspjeli smo osigurati sredstva za projekt usredotočen na mirovni pokret, demilitarizacijsku kampanju, kao i antinuklearne napore u Velikoj Britaniji; za &scaron;to vjerujemo da je posebno relevantno u aktualnom kontekstu.
Kako u kolektivu od samo tri osobe iznosite sve aktivnosti? Imate li volontere koji pomažu?
Postoje procesi u koje smo svi uključeni. Ovdje uglavnom govorimo o pitanjima upravljanja, održavanja zgrade, osiguravanja financija . Ja sam, primjerice, vi&scaron;e specijalizirana za digitalnu arhivistiku. Imamo i arhivista, a također i osobu zaduženu za programiranje te komunikaciju. U konačnici, duboko vjerujemo da bi svi trebali znati kako organizacija funkcionira.
Nije nam ba&scaron; ugodno koristiti volontere u procesima koji uključuju temeljne funkcije organizacije. Ipak, uzimamo volontere koji žele raditi vlastite arhivističke projekte ili događaje vezane za arhiv. Jasno, pomažemo im u organizaciji, bilo dijeljenje vje&scaron;tina, opreme ili drugih resursa. Također primamo i ljude na praksu ako se financira kroz tečajeve ili od strane institucija.
Kakva je financijska slika Mayday Roomsa? Koliko ovisite o projektima?
Prvo, zgradu nam je kupio The Glass-House Trust. Ovo je petokatnica u sredi&scaron;tu Londona. Nismo vlasnici zgrade, ali također ne plaćamo najam. Daju nam temeljnu potporu svake godine; u biti nam pokrivaju na&scaron;e plaće, iako je s novim tro&scaron;kovima to sve manje moguće. Osim toga, apliciramo na projekte za financiranje drugih aktivnosti; na primjer, javljamo se na pozive Umjetničkog vijeća i drugih manjih socijalističkih zaklada. Omjer je 50:50. 
Zbog inflacije su tro&scaron;kovi poprilično porasli i ove smo godine morali tražiti vi&scaron;e novaca. Ali, mi smo relativno stabilni kada je riječ o osnovnim, temeljnim tro&scaron;kovima. Nalazimo se na točki gdje bismo, čak i da ne dobijemo dodatni projektni novac, mogli funkcionirati na bazičnoj razini. Ipak, da bismo učinili ne&scaron;to ambicioznije, često moramo prikupljati dodatna sredstva.
Koju lekciju biste htjeli podijeliti s drugim sličnim nastojanjima i kolektivima?
Pravi je luksuz imati zgradu, da budem iskrena. Čini mi se kako mnogi nemaju upravo taj luksuz. Stoga moj glavni savjet je: pronađite zgradu, poku&scaron;ajte ne plaćati najam. Čini mi se kako je to ključ dugoročnosti svake organizacije.
Koji su va&scaron;i kratkoročni i dugoročni planovi?
Na&scaron; najvažniji cilj je održati trenutno stanje. Dugoročno gledajući, predviđam da ćemo doći do pristupačnijeg prostora za javnost. Ovdje ne govorim o zamjeni prostora, već o uspostavljanju prostora u koji prolaznici mogu lako ući, koji će funkcionirati kao svojevrsni izlog. Stremimo i prema tome da osiguramo resurse pojedincima željnima provođenju vlastitih istraživanja i projekata na temelju ovog tipa građe. Vrijeme i resursi uvijek su dobrodo&scaron;li. U idealnom slučaju, voljeli bismo popuniti praznine u na&scaron;im kolekcijama te izaći iz londonskih okvira. S obzirom na to kako je UK izuzetno centralizirano oko Londona, voljela bih poku&scaron;ati surađivati s projektima iz drugih gradova, istražujući sve ono &scaron;to nam oni mogu ponuditi.
Konačno, nadam se da ćemo dovr&scaron;iti digitalnu arhivu, iako to nije odveć ambiciozna aspiracija jer se temelji na viziji na kojoj kontinuirano radimo. Često govorim ljudima da mi “aktiviramo arhiv”, stalno ga nastojeći povezati s dana&scaron;njim borbama. Ovi arhivski resursi služe kao revitalizacijska sredstva suvremene borbe kroz povijesni kontekst. Dodu&scaron;e, nije svaki poku&scaron;aj uspje&scaron;an, i to je najvažnije priznati. Putovanje uključuje kontinuirano učenje, s obzirom na smisao upravljanja ovakvom organizacijom, ali i vrste odnosa koje nastojimo njegovati s ljudima s kojima surađujemo.
Tekst je dio istraživanja neformalne inicijative nezavisnih arhiva i knjižnica (Centar za dokumentiranje nezavisne kulture – Kulturtreger i Kurziv, Multimedijalni institut, Kuća ljudskih prava, Documenta, Savez udruga Klubtura, Arhiv Srba u Hrvatskoj, Centar za dramske umjetnosti, Udruženje za razvoj kulture URK) za bolji položaj izvaninstitucionalnih arhiva.
Istraživanje se provodi u sklopu projekta “Arhivi odozdo – organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog dru&scaron;tva” podržanog kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihten&scaron;tajna i Norve&scaron;ke u okviru EGP grantova.
<div class="imgc imgc-fluid text-center mb-3">https://lh6.googleusercontent.com/G54S_HKOz7oVc0m4RcDPt54zEZSdXrRgakoVKZ-z6ydGaqFRkc9puUIDcbJ3GXsHvxuAa-RyieRBJ-Ef-SNnNmIVgV1q-d22AE1m108eMRLJhaC56Q9lur3XtfwOFqTdtsV8RGxreePozvWNcZaeitQ</div>
 <gallery mode=packed>
File:Xlarge maydayrooms.png
File:Xlarge mayday.jpeg
File:Xlarge mayday blog.jpeg
File:Xlarge mayday ured.jpeg
File:Xlarge arhiv.png
</gallery>
</div></div></div></div></div>