U srijedu, 27. rujna 2023. u 17 sati u Ilirskoj dvorani Gradske knjižnice "Ivan Goran Kovačić" u Karlovcu održan je javni razgovor o potrebama i resursima organizacija civilnog društva u području prikupljanja, bilježenja, dokumentiranja i arhiviranja svog rada i materijala od društvenog značaja. U razgovoru u kojem je sudjelovao veći broj predstavnica i predstavnika karlovačkih organizacija iz različitih područja djelovanja te predstavnice Državnog arhiva u Karlovcu, zaključeno je da se tek zajedničkim nastojanjima i suradnjom između civilnog (udruge) i javnog (arhivi, ustanove) sektora može postići neki napredak u tom polju.
Naime, zbog marginaliziranog položaja organizacija civilnog društva u ukupnom sustavu te posljedično njihovih ograničenih kapaciteta, većina organizacija nema usustavljene održive i trajne prakse očuvanja svog organizacijskog pamćenja niti znanje potrebno za taj specifični rad. Time se vrijedan segment razvoja društva, posebno onog koji se odnosi na specifičnosti civilnog društva, zauvijek gubi. Potreba za sustavnim prikupljanjem, čuvanjem, digitaliziranjem i korištenjem arhivskog gradiva o djelovanju civilnog društva nije prepoznata niti u pravno-institucionalnom okviru arhivske djelatnosti niti u pravno-institucionalnom okviru razvoja civilnog društva. Iako Zakon o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18, NN 98/19, NN 114/22) predviđa kategorizaciju vrijedne građe privatnih stvaratelja i imatelja, metodologija i kriteriji nisu dovoljno jasni u primjeni na civilno društvo, tim više što je često riječ o građi od šireg političkog i kulturnog značaja. Ministarstvo kulture i medija, Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske te drugi dionici u ovom polju, poput lokalnih i regionalnih samouprava, trebali bi prepoznati nastojanja civilnog društva da sačuvaju i aktiviraju gradivo koje proizvode i koje oslikava povijest razvoja društva na lokalnim razinama i na nacionalnom planu, te ih podržati kroz specifične mehanizme koji će osigurati održivost tih praksi.
Na okruglom stolu istaknuta su tri ključna segmenta u kojima je organizacijama nužna podrška: prostor, ljudi i tehnika. Zanimljivo je da iste probleme dijele i javne ustanove te državni arhivi, koji ipak imaju znatno institucionalno zaleđe. Unatoč navedenim preprekama, organizacije civilnog društva razvijaju različite modele sistematizacije, katalogizacije i digitalizacije građe koja se odnosi na same organizacije, specifične zajednice ili šira područja civilnodruštvenog djelovanja izvan fokusa javnih institucija te je čine javno dostupnom.
O svojim praksama čuvanja i aktiviranja gradiva govorile su Ivana Francišković Olrom (Eko Pan) i Ksenija Sanković (Kinoklub Karlovac). Razgovor je moderirala Matija Mrakovčić iz udruge Kurziv odnosno Centra za dokumentiranje nezavisne kulture, jedinog community arhiva koji od 2011. sustavno prikuplja materijale proizvedene na izvaninstitucionalnoj kulturnoj sceni u Republici Hrvatskoj.
Okrugli stol održao se u sklopu projekta "Arhivi odozdo - organizacijsko pamćenje kao element održivosti civilnog društva" koji provode organizacije koje vode community arhiv Centar za dokumentiranje nezavisne kulture, udruge Kulturtreger i Kurziv. Projekt je podržan kroz Fond za aktivno građanstvo, sredstvima Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP grantova.
